Neuropsihijatra Đuru Vranešića desetljećima su smatrali ustaškim suradnikom i Gestapovim doušnikom. Pamti ga se kao visokog dužnosnika NDH, važnog kotača mašinerije odgovorne za smrt stotina tisuća ljudi. Zločinca koji je odmah nakon rata , 1946. godine, osuđen i pogubljen.
Nova knjiga otkriva kako je Vranešić bio daleko od bestijalnog zlotvora: tijekom 2. svjetskog rata od ustaškog je divljanja spasio barem 80 Židova i partizanskih simpatizera, istaknutih pripadnika javnog i kulturnog života, među kojima i Krležu, slikara Krstu Hegedušića, kipara Antuna Augustinčića, dirigenta Milana Sachsa, povjesničara Vasu Bogdanova... ‘Dr. Đuru Vranešića prije bi se moglo smatrati hrvatskim Schindlerom nego antisemitom, uvjerenim nacistom ili ustašom’, kaže autor knjige Milan Gavrović.
Novi broj Nedjeljnog Jutarnjeg , na kioscima 6. studenoga, ekskluzivno donosi ulomke iz knjige o hrvatskom Schindleru.
Slažući dijelove ove priče, Gavrović je iščitao brojne knjige, pročešljao arhive, razgovarao s političarima bivšeg sistema, pripadnicima obavještajnih službi, rodbinom aktera, zaposlenicima bivšeg sanatorija. Vezivno tkivo postali su mu posthumno objavljeni Krležini tekstovi, “Zapisi s Tržiča” i razgovori pisca s Enesom Čengićom.
Prvi put se objavljuju materijali iz istrage protiv Vranešića, pronađeni u arhivima, Krležine zabilješke sa suđenja koje su se čuvale u mapi Zelengaj iz Krležine ostavštine.
Iz današnje perspektive teško je zamisliti da je tih godina postojalo mjesto kao Vranešićev sanatorij. Gotovo kao fantastika zvuči i dio u kojem nacisti Vranešiću čuvaju leđa i štite ga od ustaša, i to 1942., u doba najvećih nacističkih klanja.
Cijelu istinu o najvećoj nikad ispričanoj ratnoj priči potražite u Nedjeljnom Jutarnjem.