Ideja gradonačelnika Milana Bandića o turističkom brodu koji će moći prevesti 150 putnika, a plovio bi Savom na području Zagreba, prema mišljenjima stručnjaka nije ostvariva. Sava je na potezu od Rugvice do Podsuseda, tvrde stručnjaci, u prosjeku duboka samo dva metra, negdje je dublja, no negdje i mnogo plića od toga, a dubina je gaza manjeg turističkog broda od 1,3 do 1,6 metara.
- S obzirom na to, plovidba takvog broda bila bi vrlo rizična. Sava, naime, na području Zagreba ima plovnost druge kategorije, što znači da u obzir dolaze samo lakši turistički brodići. Mogao bi ploviti samo do toplane na Žitnjaku, jer se tamo na rijeci nalazi prag od kamenja, pa voda teče u slapu. Uzvodno bi neki manji brod mogao lakše ploviti jer je Sava prema Sloveniji sve dublja zbog slovenskih hidoelektrana i nuklearke Krškog. Nanosa je manje, pa je korito dublje - objašnjava hidrološka inžinjerka Ivana Ivanković iz tvrtke Program Sava.
Duško Isaković, savjetnik za tehnička pitanja plovidbe i stručnjak za rijeku Savu, odrješito tvrdi da brod takvog kapaciteta nikako ne može ploviti Savom na području Zagreba.
Plovni put
- Sava je plovna do Siska i to je kraj međunarodnog plovnog puta, a u Zagrebu vrijedi kategorija plovnosti samo za rekreativna plovila, što mogu biti čamci, kajaci, čak i neki manji brodić do deset metara dužine, ali ništa veće od toga. Na žalost gradonačelnika Bandića, to je nemoguće jer je Sava na području Zagreba na mnogim mjestima i plića od pola metra. To bi bila vrlo opasna vožnja, ustvari nemoguća - tvrdi Isaković.
Dodaje da čak i nizvodno od Siska, gdje je Sava nesuporedivo dublja nego kod Zagreba, u sušnijoj godini brodovi ne mogu ploviti i do šest mjeseci.
Postoje primjeri europskih gradova gdje turistički brodići plove rijekama dubokim malo više od dva metra, ali ta plovila imaju kapacitet do najviše 60 putnika, dok je Bandić najavio da će zagrebački brod moći prevesti čak 150 putnika, što znači da će biti veći i teži, a samim time će mu i gaz biti dublji, pa ostaje nejasno kako bi plovio, a da se ne nasuče. Iz ureda Hrvatskog registra brodova doznajemo da bi zagrebački turistički brod trebao projektirati Darko Bundalo, no on nam to jučer nije htio potvrditi iako nije niti demantirao.
O detaljima projekta nije htio govoriti, kao ni naši sugovornici iz gradske uprave, očito poštujući želju gradonačelnika koji je rekao da će detalje otkriti za dva tjedna.
Kajzerica
Odgovorili su nam samo iz gradskog Ureda za strategijsko planiranje, gdje kažu kako je projekt turističkog broda na Savi trenutno u fazi pripreme i razrade te u ovom trenutku nisu definirani detalji i trase. “Što se tiče plovnosti, ona je u nadležnosti Lučke uprave Sisak, koja je uključena u projekt, pa predlažemo da se u vezi s tom temom obratite njima”, kažu.
Bandić je za sada samo otkrio da bi brod stajao u blizini pješačkog mosta koji spaja Kajzericu i okretište Savski most. Izgled broda također još ne želi otkriti, osim da će biti ostakljen.
Bajadera
Neslužbeno doznajemo da će brod sagraditi hrvatska tvrtka Panonsko more d.o.o. iz Vukovara, koja je sagradila i Bajaderu - jedini hrvatski turistički brod, koji plovi Dunavom u tom gradu. No, u toj tvrtki kažu da za sada nisu dobili nikakvu narudžbu iako bi bili sretni da je dobiju. Vlasnica Bajadere Zrinka Šesto da kako taj brod može prevesti 60 putnika, što je gotovo tri puta manje od broja putnika koji bi prevozio zagrebački brod, a stajao je tri milijuna kuna. Dakle, zagrebački bi, ako bi se gradio, vjerojatno koštao više.
U susjedstvu postoji mnogo primjera turističkih brodova, pa ih tako Ljubljana ima čak šest, od kojih je najpoznatiji drveni brod Ljubljanica, koji plovi istoimenom rijekom. No, taj brod, kao i ostali, malen je, kapaciteta do najviše 50 osoba. Cijena jedne vožnje je od osam do deset eura, a za djecu je dva eura ili se ona čak mogu voziti besplatno. Brodovi voze svakih sat vremena, neki tijekom cijele godine, a neki od proljeća do zime.