Zagrebu prijeti kazna od 300.000 kuna ako u roku od tri mjeseca potpuno ne promijeni način odvoza i sortiranja otpada. Obveza je to koju mu nalaže Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom koja je 1. studenog stupila na snagu izlike Trenutačna situacija u gradu pokazuje kako su kazne vrlo izgledne jer gradska uprava još nije ni usvojila Plan gospodarenja otpadom - ključni dokument u cijelom tom procesu. Prijašnji plan vrijedio je do 2015. godine i Grad je tada trebao donijeti novi. Glavno opravdanje gradonačelnika Milana Bandića bilo je da plan nije usvojen na državnoj razini te da samim time ne može biti usvojen ni na gradskoj.
Ipak, Vlada je početkom godine donijela Plan gospodarenja otpadom te ujedno u svibnju potvrdila spomenutu uredbu. Otad je prošlo više od pet mjeseci, a Zagreb danas nema Plan gospodarenja otpadom i nije ni blizu početka procesa prilagodbe. Unatoč tome, Bandić je rekao kako će u roku nabaviti potrebne kante, izgraditi ekološku infrastrukturu te da će u konačnici Zagreb biti prvi u Hrvatskoj po saniranju otpada. U slučaju da ne uspije, prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, i njemu slijedi kazna do 25 tisuća kuna.
Bez motivacije
Tenutačno stanje u gradu je ovakvo - imamo oko 6000 spremnika za odvojeno skupljanje otpada na javnim površinama te deset fiksnih reciklažnih i pet mobilnih reciklažnih dvorišta. Dakle, to sve na gotovo 800 tisuća stanovnika. Također, na posljednjoj sjednici Gradske skupštine donesena je odluka o sklapanju Sporazuma o suradnji na pripremi projekta Centar za gospodarenje otpadom Zagreb između Zagreba i Zagrebačke županije.
Sporazumom je određeno da će se zbrinjavanje otpada vršiti u Zagrebu, važna odluka koja je donesena bez Plana gospodarenja otpadom. Trenutačno je u Gradu jedina konkretna stvar oko promjene sustava gospodarenja otpadom tematska sjednica Gradske skupštine koja će se održati 20. studenog. S tim da ni nje ne bi bilo da nije sazvana na poticaj zastupnice Sandre Švaljek.
Nove mjere
Vrijeme teče, a u ovom trenutku postoji niz neodgovorenih pitanja. Kako će se otpad sortirati kada sortirnice još nema i sve završi na Jakuševcu? Hoće li to utjecati na račune građana? Kolike će biti kazne za osobe koje ne budu sortirale svoj otpad? Kako će se kažnjavati oni koji ne budu razvrstavali otpad? Odgovora još nema, ali Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva HGK, objašnjava neke od noviteta za građane.
- Miješani komunalni otpad praznit će se najmanje svakih 14 dana, biorazgradivi komunalni otpad najmanje svakih 7 dana, odvoz glomaznog otpada u cijeni usluge najmanje jednom godišnje, mogućnost korištenja reciklažnog dvorišta te mogućnosti korištenja mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom u tri mjeseca tamo gdje nema standardnog reciklažnog dvorišta, odnosno najmanje jednom u četiri mjeseca tamo gdje je dostupno - rekao je Ćurko.
Tomislav Tomašević iz platforme Zagreb je naš, predlaže i nove mjere sortiranja otpada.
- Trebalo bi uvesti dodatne kante u svaki stambeni objekt, gdje bi jedna kanta bila za miješani komunalni otpad te jedna za papir, druga za metal, treća za staklo. Dakle, po jedna kanta za svaku sirovinu koja se može reciklirati. Pritom se građanima treba naplaćivati samo odvoz miješanog otpada, i to onoliko koliko su stvarno napunili, dok odvoz recikliranog otpada mora biti besplatan - kaže Tomašević.
Sve su to ambiciozni ciljevi koji se trebaju ostvariti u sljedeća tri mjeseca, a Švaljek smatra kako Grad neće poštovati rok te podsjeća da će Zagreb u tom slučaju morati platiti penale EU.
Penali
- U slučaju da neke jedinice samouprave ne uspiju usuglasiti svoj sustav i odvojiti 50 posto svog otpada do 2020. godine, slijede penali koje će onda indirektno morati platiti građani - kaže Švaljek.
Naime, Hrvatska se obvezala da će do 2020. godine reciklirati i ponovno upotrijebiti 50 posto svog otpada u cijeloj zemlji, a u slučaju nepoštivanja odluke slijede penali. Kazna se donosi na razini cijele države, ali kako je Vlada decentralizirala problem gospodarenja otpadom, onda će se kazna razdijeliti na sve one gradove koji nisu uspjeli ispuniti propisanu normu. Sonja Polonijo, stručna suradnica Udruge gradova, kaže kako je veoma izgledno da Zagreb te velika većina hrvatskih gradova neće ispuniti zadane norme.
- Hrvatska Vlada pokušat će odgoditi penale, ali neće to moći raditi unedogled. Kada Europski sud pravde odluči naplatiti kaznu, onda će Hrvatska, odnosno Zagreb i ostali gradovi koji ne budu ispunili normu, morati platiti milijunske iznose - ističe Polonijo.
U takvoj se situaciji, primjerice, našla Italija zbog slučaja Napulja, pa je taj grad bio prisiljen platiti 40 milijuna eura zbog nepropisnog odlaganja otpada, a svakih šest mjeseci još dodatnih 42,8 milijuna dok se zahtjev ne ispuni.