Prva verzija Zakona o obnovi Zagreba i Krapinsko-zagorske županije nakon potresa jučer je predstavljena Savjetu u kojem su predstavnici resornih ministarstava, Grada Zagreba i struke, a prema onome što se može čuti od sugovornika, on će tek biti okvir za donošenje Programa saniranja štete, a rađen je po uzoru na zakon koji se donosio nakon poplava u Gunji.
Država i Grad zajednički će sanirati oštećene obiteljske kuće, višestambene zgrade i zgrade javne namjene, a Program će onda definirati na koji će se način to raditi. Ideja ministra graditeljstva Predraga Štromara je da država sanira samu konstrukciju višestambene zgrade, odnosno poboljša statiku, da se iz pričuve obnavljaju zajedničke prostorije, a da sami građani financiraju unutarnje uređenje, poput ličenja, ili postavljanja novih parketa i pločica. To se ne odnosi na one kojima su, primjerice, stanovi toliko razrušeni i iznutra da ne mogu u njima živjeti; to će u hitnu sanaciju.
Građanima kojima su kuće skroz srušene, morat će se osigurati prostor za život dok im država ne sagradi novu kuću (računat će se po broju članova domaćinstva, ne po tome kakva je kuća ranije bila), a za to će biti osigurani državni i gradski stanovi, što će isto biti dio Programa. Moguće je i da će država novčano obešteti stradale, odnosno da oni sami riješe stambeno pitanje, ako im to bude povoljnije, kao što je bio slučaj i u Gunji.
Novi Zakon koji se priprema derogira Zakon o gradnji i Zakon o javnoj nabavi te se ide u hitnu sanaciju bez standardnih postupaka javne nabave, zbog čega ima kritika da se opet ne dogodi slučaj Gunja kad se kvadrat obnove plaćao i 1700 eura. No, u Ministarstvu graditeljstva uvjeravaju da to ne znači da uopće neće biti javne nabave, nego će se samo ubrzati, a da će se Programom propisati i nadzor građenja i trošenja novca.
Također, ideja iz Ministarstva graditeljstva je da država i Grad snose troškove sanacije u punom iznosu, ne kako je sada predviđeno postojećim zakonom samo pet posto ako je kuća ili stan oštećen 60 posto ili više. Izvori financiranja bit će državni i gradski proračun, Europska komisija, a planiraju se i međunarodne konferencije za donacije.
Savjet za sanaciju potresom oštećenih objekata sastat će se opet u petak, a zakon će ići u hitnu proceduru, uz javno savjetovanje. Ministar Štromar kaže da će se zakon još dorađivati i da će sve prijedloge imati do četvrtka.
No, kako ističe Željka Jurković, predsjednica Komore arhitekata, većina pitanja okupljene struke ostala su bez odgovora. Stručnjaci iz raznih područja zaključili su da ne treba jako žuriti i govoriti javnosti da će ovaj zakon sve riješiti.
- Još nemamo ni ukupnu sliku procjene što je sve u gradu stradalo, a sad se događa i ovo sa statičarima i obilascima. Bolje je stati i napraviti dobar zakon za tjedan-dva, nego se zaletjeti. Za Donji grad, recimo, u zakonu uopće nema situacije što sa zgradama s više stanova, koje se ne može sanirati - objasnila je te dodala kako će se “brzim donošenjem zakona kamuflirati njegove mane”.
Za statičare će biti proglašena mobilizacija?
Statičari-volonteri koji od dana potresa procjenjuju jesu li zgrade u centru pogodne za život već četvrti dan ne izlaze na teren. U nedjelju su poslali nadležnima obavijest da ne mogu nastaviti jer su iscrpljeni te da poslodavci traže da se vrate na posao. Kako saznajemo, danas bi se moglo iznjedriti rješenje.
Postoje tri modela: prvi je da se proglasi mobilizacija, drugi da se dogovori da statičari pola radnog vremena rade na svojim redovnim poslovima, a polovicu na terenu za Grad, a treći da i dalje volontiraju.