NOVČANI FOND STANARA

DUGUJU DESETKE TISUĆA Lista najvećih dužnika za pričuvu u Zagrebu, ne plaćaju je godinama

    AUTOR:
    • Sandra Bolanča

  • OBJAVLJENO:
  • 17.12.2014. u 21:00

Goran Mehkek / Cropix;

Jedan vlasnik u zgradi koji izbjegava plaćanje održavanja dovoljan je za kaos, neki se oglušuju i desetak godina

Iako se Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG) voli pohvaliti kako im je uspješnost naplate pričuve čak 96,7 posto, postoje vlasnici stanova čiji je dug kad je u pitanju pričuva, pojedinačno premašio 40 tisuća kuna i čiji susjedi ogorčeno konstatiraju da se zgrada zbog njih ne može redovno održavati!

Pričuva je, kaže zakon, novčani fond svih stanara, suvlasnika zgrade, iz kojeg se plaća održavanje zgrade. O tome koliko će iznositi odlučuju stanari, (a ne upravitelj), a najniža cijena je 1,53 kune po kvadratu. Naplatu svaki mjesec prikuplja upravitelj. Više je upravitelja na tržištu; onaj s najviše prostora u Zagrebu je spomenuti GSKG.

Ukoliko se nešto želi raditi unutar redovitog održavanja zgrade, potrebna je natpolovična suglasnost stanara, i to prema udjelu u vlasništvu (zajednička kvadratura onih koji žele radove mora iznositi više od 50 posto), a kad su u pitanju izvanredni radovi, potrebna je stopostotna suglasnost.

Četiri kune po kvadratu

Nerijetko se, međutim, događa da neplatiše “prolaze”, a ostali susjedi postaju njihovi taoci. Stoga ogorčeno pitaju kako je moguće da, pored svih prisilnih mehanizama naplate, netko uspije nagomilati dug od skoro 50 tisuća kuna. Uzmemo li, primjerice, da prosječna pričuva iznosi 4 kune po kvadratu, proizlazi da netko može ne plaćati pričuvu čak i deset godina.

Upravitelj GSKG-a kaže da se dužnicima šalju opomene, a zatim se pokreće ovršni postupak (u travnju ove godine pokrenuli su ih 15.227).

- Prema Zakonu o vlasništvu, svaki suvlasnik mora upravitelju dostaviti ugovor o kupoprodaji ili rješenje kojim dokazuje da je vlasnik i time obveznik plaćanja pričuve. Najveći problemi javljaju se zato što nam predstavnici stanara ne dostavljaju potrebnu dokumentaciju o promjeni vlasnika da ih možemo pratiti - navode iz GSKG-a.

Nakon opomena, počinje postupak prisilne naplate.

- Nijedan upravitelj ne može utjecati na rad suda i trajanje postupka - poručuju iz GSKG-a.

Mehanizmi naplate

S neplatišama pričuve bore se i ostali upravitelji na tržištu. Direktor tvrtke Monel Dražen Pomper kaže da su se mehanizmi naplate ipak poboljšali.

- Država se ipak dovodi u red i pričuvu je lakše naplatiti, što je omogućilo uvođenje OIB-a. No, pravosuđe je još uvijek sporo, pa dužnik koji uloži prigovor dobiva vrijeme - kaže Pomper.

Zlatko Vlašić, direktor tvrtke Zapad-Stan, ističe sljedeći problem: kada je vlasnik nekretnine tvrtka koju je Trgovački sud, zbog nepodnošenja financijskih izvješća, izbrisao iz sudskog registra. Time prestaje mogućnost naplate dugova jer tvrtka više ne postoji, naglašava Vlašić.

- Drugi problem je spori upis u zemljišne knjige. Nakon što FINA javi da dužnik nema novca na računu, a Mirovinsko javi da nema mirovinu, trebao bi se upisati teret, plomba, na nekretninu dužnika. Međutim, u zemljišnim knjigama to je još uvijek livada - kaže Vlašić.

- Vlasnici stanova ih nisu prepisali na sebe te ona i dalje glasi na investitora. A on kaže da je nekretninu prodao i kako pričuva nije njegova obveza, dodaje Ivo Rođak, suvlasnik tvrtke Donum. Za uredne platiše jedino je utješno, poručuju svi upravitelji, da utuženi iznosi ne zastarijevaju.

Tagovi

Izdvajamo