Počela je obnova kupole crkve Svetog Blaža u Prilazu Gjure Deželića, koja je kad je sagrađena bila jedna od prvih armiranobetonskih kupola u svijetu. Kupola je, kao i čitava crkva, djelo arhitekta Viktora Kovačića. Investicija obnove vrijedna je 1,20 milijuna kuna, većim dijelom financira je Grad Zagreb, uz župu i vjernike.
Kupola promjera 18 metara obnavlja se iznutra, kao i svi njeni vitraji. Unutrašnjost crkve ovih je dana premrežena nosačima za skelu koja je postavljena na velikoj visini, gornji dio koji služi kao pod radnicima je na gotovo 17 metara visine, a sve kako bi se mogli izvoditi radovi na obnovi. Izvana je, gore na crkvi, također postavljena skela zbog zamjene prozora na kupoli čiji je vrh na 25 metara.
Kinoteka
Naš je fotograf ekskluzivno imao priliku obići radove na visini i pritom je snimio atraktivne panoramske fotografije ovog dijela Zagreba i radnike koji tu rade. Radove na zamjeni prozora izvode majstori tvrtke Vitraji Stab, a građevinske radove na obnovi zidova kupole obavlja tvrtka Građevinarstvo Puhek. Arhitekt zadužen za obnovu je Željko Kovačić koji je bio autor i obnove prezbiterija i oltara crkve prije nekoliko godina. Naime, crkva se obnavlja u nekoliko faza, ovisno o sredstvima. Obnova kupole je faza dva. Grad Zagreb je za ovu rekonstrukciju sa Župom sv. Blaža sklopio poseban dogovor, oni su Gradu zauzvrat prepustili svoj prostor nekadašnje Kinoteke gdje Grad planira uskoro otvoriti kino sa sličnim programom.
Radovi u unutrašnjosti obuhvaćaju nanošenje akustične žbuke kupole, koja je sada nanesena u pet slojeva. Zanimljivo je i da se prilikom radova pokazalo da ova armiranobetonska kupola ima dva sloja, što je bilo mnogima nepoznato. Prvo je jedan sloj betonske kupole pa metar praznog prostora i onda opet sloj betonske kupole. To je Viktor Kovačić osmislio radi ventilacije i izolacije. Novom žbukom sada će se pojačati toplinska i zvučna izolacija crkve.
Restauracija
- Vitraji će se obnoviti na način da će se izraditi inoks okviri kojima će biti zamijenjeni dotrajali vitraji. Ugradit će se izo staklo. Treba zamijeniti 16 prozora kupole koji, iako odozdo izgledaju maleno, zajedno imaju više od 50 kvadrata. Nisu se obnovili sto godina, tek su se povremeno krpali silikonom, a bili su u lošem stanju prvenstveno jer su propuštali - rekao je Siniša Bačić, vlasnik rastauratorske radionice Vitraji Stab.
Restauriraju se i kameni kuliri okvira prozora. Sve nadziru stručnjaci Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture. U planu je da radovi završe u lipnju ove godine.
Crkva Sv. Blaža značajna je u širem kontekstu povijesti svjetske arhitekture 20. stoljeća, upravo jer je Kovačić nad njenim križištem projektirao elegantnu armiranobetonsku kupolu. No, za kupolu crkve Sv. Blaža Kovačić nije naišao na podršku struke, opisao je povjesničar umjetnosti Krešimir Galović u svojoj knjizi “Viktor Kovačić: otac moderne hrvatske arhitekture”. Najveće protivljenje i skepsu iskazali su upravo lokalni građevinari i inženjeri koji nisu imali nimalo povjerenja kako u Kovačića i njegove mogućnosti da izradi vrlo zahtjevan tehnički projekt kupole, tako i u mogućnosti armiranobetonskih konstrukcija koje su za njih predstavljale novinu i veliku nepoznanicu.
Stabilnost
Koincidencijom, piše Galović, u isto vrijeme s crkvom Sv. Blaža, u nekadašnjem njemačkom gradu Breslau, danas poljskom Wroclawu, prema projektu arhitekta Maxa Berga trajala je gradnja tzv. Halle stoljeća (1911. - 1913.) koju također natkriva monumentalna kupola.
- Koliko je bilo veliko nepovjerenje prema Kovačiću, najbolje svjedoči urbana legenda prema kojoj je Kovačić za garanciju da je kupola stabilna i da se neće urušiti morao nakon njenog dovršenja sjedeći na stolcu probdjeti pod njom čitavu noć - tvrdi Galović.
Konačno, 14. siječnja 1915. gradsko je poglavarstvo izdalo uporabnu dozvolu.