Deset plastičnih stupića stoji oko prometnog znaka koji označava početak pješačke zone u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Možda je bolje reći da 5950 kuna stoji oko prometnog znaka jer svaki taj stupić dođe 595 kuna (bez PDV-a). Ipak, nije to jedino mjesto u gradu koje “buja” sa stupićima. Ima ih na Bundeku, na velikim zagrebačkim prometnicama, u centru grada, oko parkirališnih mjesta, u podzemnim garažama... Ima ih zapravo svugdje. Iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet kažu kako svaki stupić stoji tamo sa svrhom.
- Zaštitni stupići postavljaju se u cilju povećanja sigurnosti sudionika u prometu, odnosno zaštite pješačkih površina, sprečavanja nepropisnog parkiranja te u cilju kvalitetnog i sigurnog vođenja motornog prometa - rekli su iz Gradskog ureda.
Ipak, je li stvarno potrebno deset stupića oko prometnog znaka ili se isti posao mogao napraviti s tri ili četiri komada? Kako su napravljeni od plastike, teško je povjerovati da mogu zaustaviti automobil u pokretu. Zapravo, teško da mogu zaustaviti jureći bicikl. Tako da njihova sigurnosna funkcija pada u vodu, ali i dalje stoji objašnjenje da onemogućavaju parkiranje automobila. Teško da bi i jednom vozaču palo na pamet parkirati automobil usred pješačke zone u jednoj od najprometnijih ulica u Zagrebu, ali opet mogućnost parkiranja postoji. No, ne bi li u tom slučaju i tri stupića činila isti posao kao i ovih deset? Dobro, pustimo sada Draškovićevu i prometni stup jer nije to jedino mjesto s prekomjernim brojem stupića.
Građani odlučuju
Na potezu od Ulice Jurja Žerjavića do kraja Ulice Pavla Hatza ima čak 920 plastičnih stupića. Njihovo postavljanje je koštalo više od pola milijuna kuna. Većina stupića je postavljena između parkirnih mjesta oko ograđenih zemljanih površina s drvećem, dakle da spriječe nepropisno parkiranje, ali neka se nalaze na stvarno bizarnim mjestima. Primjerice, na mjestu gdje je označena zabrana parkiranja zbog ulaza u haustor Grad je postavio sedam stupića. Zatim, ispred terase kafića stoji jedan, a neki od stupića ne mogu se ni vidjeti jer stoje iza kanti za smeće.
Ponovno se postavlja isto pitanje - zar ih stvarno treba tako puno?
Iz Grada poručuju kako oni ne odlučuju o mjestima gdje će postaviti stupiće nego to rade na zahtjev građana i različitih institucija.
- Zaštitni stupići postavljaju se temeljem zahtjeva gradskih četvrti, mjesnih odbora, osnovnih škola, dječjih vrtića, MUP-a, fizičkih i pravnih osoba te po službenoj dužnosti, nakon provedene prometno-tehničke analize rješenjem ovog ureda - poručuju iz nadležnog Gradskog ureda. Teško je otkriti tko stoji iza postavljanja svakog od tih stupića, ali isto tako je teško povjerovati da bi bilo tko tražio toliko stupića na jednome mjestu. Ono što se zna jest tko stoji iza njihova postavljanja. Riječ je o firmi Cestodom, koja nabavlja, postavlja i uklanja plastične stupiće. Da, i uklanja. Naime, u nekoliko navrata se znalo dogoditi da bi Grad postavio stupiće te ih potom maknuo.
Dogodilo se to u Masarykovoj ulici gdje je prvo postavljeno više od 130 stupića, da bi se oni nakon nekog vremena uklonili. Tu se radi o iznosu od otprilike 80.000 kuna za postavljanje navedenih stupića plus još nekoliko tisuća za njihovo micanje. Isti slučaj je bio i u Ilici. Ispred Zagrebačke pivovare prije nekoliko godina stajalo je 28 stupića, ali ih danas više nema. Bilo je još takvih slučajeva, a svako uklanjanje je iziskivalo dodatne troškove. Naime, od 2007. do 2012. godine postavljeno je više od 24.000 stupića. Ako se uzme u obzir prosječna cijena od 600 kuna, dolazimo do brojke od 17,5 milijuna kuna. Važno je naglasiti kako veliki broj tih stupića danas nema, tako da je ta cifra samim time još i veća.
Zaključili smo da su stupići skupi, ali je li njihova svrha opravdana za tu cijenu? Mogu li ti stupići stvarno povećati sigurnost prometa? Goran Husinec, prometni stručnjak, kaže kako su plastični stupići u isto vrijeme dobra i loša ideja.
Ima ih previše
- Oni definitivno ne mogu zaustaviti automobil, ali mogu spriječiti nepropisno parkiranje. Stupići su rađeni od reflektirajućih materijala tako da se vide u mraku, a i elastični su tako da se auto neće oštetiti ako slučajno udari u njega. Ipak, baš ta elastičnost je i dvosjekli mač jer onda pada u vodu njegova svrha da spriječi nepropisno parkiranje, a i konstantno savijanje će dovesti do oštećenja - rekao je Husinec.
Po gradu se mogu primijetiti slomljeni plastični stupići, kao i prazne rupe na kojima su nekada stajali stupići i to upravo na mjestima gdje trebaju spriječiti nepropisno parkiranje. Tako da njihova svrha nije toliko opravdana. Husinec upravo zato predlaže metalne stupiće koji će puno “ozbiljnije” obaviti posao. Što se tiče cijene, ona je gotovo jednaka. U dopisu koji nam je poslao Gradski ured stoji kako cijena jednog aluminijskog stupića tip “Zagreb” s ugradnjom iznosi 613,20 kuna (bez PDV-a), a cijena zaštitnog elastičnog stupića s ugradnjom, ovisno o tipu, iznosi 510 kuna za stupić 400 milimetara visine, odnosno 595 kuna za stupić visine 650 milimetara te između 705 i 840 za najveći tip stupića od 800 milimetara. Sve bez PDV-a.
Za kraj ostaje samo pitanje količine. Grad nam nije odgovorio na pitanje tko određuje količinu stupića, nego da se broj dobije nakon provedene prometno-tehničke analize. Ipak, Husinec smatra kako u Zagrebu ima jednostavno previše stupića.
- U određenim dijelovima grada ih ima stvarno previše. Recimo na cesti kod Prisavlja ima ih oko stotinu, iako bi možda deset bilo dovoljno. Pogotovo ih je ružno vidjeti po centru grada gdje ih ima stvarno na svakom koraku. Jednostavno, previše ih je - rekao je Husinec.