STARE TVORNICE, VOJARNE...

FOTO: EU SPAŠAVA RUŠEVINE, HOĆEMO LI ZNATI ISKORISTITI PRILIKU Zagreb može dobiti 22 milijuna eura za revitalizaciju zapuštenih, a vrijednih objekata

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 10.08.2018. u 20:08

  •  

    Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga “Revitalizacija brownfield lokacija” za područje urbane aglomeracije Zagreba. Riječ je o ulaganju u već postojeće nerentabilne, zapuštene projekte.

    U pravilu je riječ o bivšim industrijskim zonama, vojnim kompleksima, rudarskim površinama, željezničkim kompleksima, objektima javnih gradskih službi. Prema objavljenom pozivu riječ je o bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za obnovu i razvoj. Na raspolaganju je ukupno 21,9 milijuna eura. Kandidirati se može za minimalnih 3,5 milijuna kuna dok je maksimalni iznos 50 milijuna kuna, a krajnji rok za prijavu je 31. prosinca 2019. godine.

    Brownfield projekti u Hrvatskoj nisu nepoznata stvar. Primjerice, 16. srpnja ove godine gradonačelnik Rijeke potpisao je ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja o dodjeli 68,21 milijun kuna bespovratnih sredstava projektu EU za uređenje Gradske knjižnice i Dječje kuće u sklopu budućeg kvarta kulture u Benčiću.

    Pula je također dobila mogućnost za sredstva iz ovog fonda za “Obnovu brownfield područja u Urbanom području Pula”, za što je predviđeno gotovo 54 milijuna kuna.

    Urbana aglomeracija Grada Zagreba prostire se na 11 gradova, 19 općina te u dvije županije. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba izradio je u prosincu 2017. Strategiju razvoja urbane aglomeracije Zagreba do 2020. godine. U tom dokumentu navedeno je 37 projekata revitalizacije brownfield lokacija na području cijele aglomeracije. Uz dokument je priložen i Atlas brownfield površina u gradu Zagrebu u kojem su detektirane 43 lokacije u širem gradskom području.

    U navedenom dokumentu na popisu projekata grada Zagreba među ostalim su Paromlin, Branimirova tržnica, stara Uljara, uređenje Regionalnog multifunkcionalnog centra Pogon Jedinstvo, također tu su zgrada Zagrepčanke i Gredelja te bivša tvornica Badel, ali i prostor nekadašnje vojne bolnice te prostor sveučilišne bolnice u Blatu. U Jastrebarskom i Samoboru prenamijenili su prostore nekadašnjih vojarni, u Zaprešiću namjeravaju preurediti kompleks Novih Dvora, a Sv. Ivan Zelina na popis je stavio revitalizaciju svojih bazena. Svi ti projekti u različitim su fazama rješavanja potrebne dokumentacije.

     

    1. KOMPLEKS GREDELJ

    Tomislav Krišto / CROPIX
     

    Prema procjenama, to je najkompleksniji brownfield projekt u Zagrebu. Područje nekadašnjih željezničkih radionica “Janko Gredelj” u zagrebačkom Trnju prostire se na površini od 25 hektara, a omeđeno je željezničkom prugom na sjeveru, Ulicom grada Vukovara na jugu te Strojarskom i Trnjanskom ulicom, na istoku i zapadu. Grad Zagreb vlasnik je oko 13 hektara u središnjem dijelu tog prostora. Krajem prošle godine grada Zagreb raspisao je javni natječaj za izradu Studije urbane revitalizacije prostora “Gredelj”.

    Predviđa se mješovita namjena, pretežito poslovna. Plan je da 51 posto terena zauzimaju uredi, trgovački prostori, ugostiteljstvo, turizam. Preostalih 35 do 40 posto mogla bi biti stambena namjena, a 10 do 15 posto javno-društvena. Najavljuje se da bi oko 10 posto prostora zauzimale zelene površine. Grad Zagreb već je proveo nekoliko javnih tribina o tom projektu. Sam natječaj za izradu Studije izazvao je mnogobrojne polemike u stručnoj javnosti zbog traženih zahtjeva u samom tekstu natječaja.

    2. KOMPLEKS 'BADEL'

    Damir Krajač / CROPIX
     

    Kompleks od 20.000 četvornih metara omeđen je ulicama Šubićeva/Martićeva/Derenčinova/Vlaška. Još 2012. godine proveden je anketni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja. Na tom natječaju pobijedio je rad portugalskog arhitektonskog tima Pablo Pita Architects.

    Prema tom radu na tom prostoru predviđa se gradnja stambeno-poslovnog kompleksa s velikom zelenom jezgrom, s pješačkim prolazima, s ponudom restorana, trgovina i kulturnih sadržaja. Na tom kompleksu samo su neki dijelovi zaštićeni kao industrijska baština, ponajprije destilerija u središtu kompleksa Badel, koja mora ostati kao dio budućeg kompleksa, no još se rješavaju kompleksni imovinsko-pravni odnosi.

    3. 'ZAGREPČANKA'

    Josip Bistrović / CROPIX
     

    Prostor “Zagrepčanke” pomalo je već uklet s obzirom na sve dosadašnje projekte koji su propali na tom prostoru. Riječ je o Industrijskom sklopu “Gradske klaonice i stočne tržnice”, zaštićeni spomenik industrijske arhitekture, zasigurno je jedan od najosjetljivijih objekata industrijske baštine s obzirom da je riječ o iznimnom i jedinstvenom primjeru ekspresionističkoga graditeljstva u Zagrebu.

    Upravo stoga Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada u svibnju 2014. pokrenuo je provedbu jednogodišnjega programa “Rethinking Industrial Sites”, stručno-znanstvenu analizu prostornih mogućnosti kompleksa te nekadašnje Gradske klaonice i stočne tržnice kako bi se našle mogućnosti transformacije kompleksa. Ideje proizašle iz takve kompleksne analize poslužit će za daljnje definiranje programa i smjernica za uređenje i obnovu toga kompleksa.

    Primarni je cilj izrada idejnih rješenja za očuvanje i sadržajnu konverziju nekorištenog industrijskog kompleksa sa spomeničkim obilježjima, sagrađenog između 1928. i 1931. godine.

     

    4. STARA ULJARA

    Boris Kovačev / CROPIX
     

    Riječ je o zgradi koja je u potpunom vlasništvu grada i namijenjena je za Muzej holokausta. U prostoru se planira postaviti mala multifunkcionalna dvorana koja može biti izložbena, kino ili kazališna dvorana, a zgrada će biti napravljena na pogon obnovljivih izvora energije. Dio energije koja će biti višak prodavat će se pa će se od zarade sufinancirati dio programa.

    Vanjski su zidovi zgrade zaštićeni kao pojedinačno kulturno dobro pa se ona sigurno neće rušiti. Kad gradnja bude gotova, u centru će, kako kažu, omogućiti građanima sudjelovanje u osmišljavanju programa. Vrijednost je projekta oko šest milijuna eura.

     

    5. BRANIMIROVA TRŽNICA

     

    Za ovaj projekt već je napravljeno idejno rješenje te je raspisan natječaj za projektnu dokumentaciju.

    Na prostor veličine oko pet tisuća kvadrata omeđenom Branimirovom, Kružićevom i Trgom kralja Petra Krešimira IV. predviđena je rekonstrukcija plohe tržnice, rekonstrukcija središnje zgrade, gradnja staklenih paviljona. - Rekonstrukcija zgrade podrazumijeva rušenje stropne ploče prizemlja te dizanje vijenca i novo jednovolumensko drveno krovište. Rušili bi se svi vanjski zidovi, a pročelje će se potpuno izvesti u staklenim stijenama koje će se moći pomicati.

    Na prvom katu zgrade tržnice trebali bi se smjestiti prostori za predavanja, seminare i edukacije, ali i “pokazna kuhinja ili restoran specifične prehrane”. Drugi i treći kat bit će rezervirani za urede, dok će se dio prostora ispred same središnje zgrade, kojoj će sad glavni ulaz biti na jugu, pretvoriti u trg na kojem će se održavati “razni tematski sajmovi i događanja”.

    Na sjevernoj strani trga predviđaju se montažni objekti u formi staklenih paviljona s krovom boje i identiteta šestinskih kišobrana. Unutar njih planiraju se ugostiteljsko-prodajni sadržaji te prodaja cvijeća. Po cijeloj vanjskoj plohi tržnice smjestit će se konstrukcije u formi okrenutih stiliziranih metalnih suncobrana raznih visina i promjera, koji će služiti kao svojevrsne nadstrešnice za klupice. Kako bi se i prometnice uklopile u novi izgled, u Kružićevoj će se postaviti granitne kocke, a smjestit će se tamo i podzemni kontejneri.

    6. PAROMLIN

    Boris Kovačev / CROPIX
     

    Zagrebački Paromlin jedan je od najvažnijih zagrebačkih spomenika industrijske arhitekture. Građen je od 1906. do 1908. godine i smješten na slobodnu parcelu s južne strane pruge. [1] Paromlinski je kompleks nastajao tijekom nekoliko desetljeća i u njegovoj izgradnji sudjelovalo je više istaknutih arhitekata koji su djelovali u Zagrebu na prijelazu stoljeća.

    Zbog dugogodišnje nebrige urušavao se sam od sebe, a gotovo 20 godina traju rasprave o prenamjeni tog prostora. Grad Zagreb ondje planira graditi novu Gradsku knjižnicu na 22 tisuće četvornih metara. Sredstva za izradu projektne dokumentacije su osigurana, a dovršen je i natječajni program. Na dijelu prostora Paromlina od 2014. godine je parkiralište nakon što je po nalogu dio kompleksa srušen zbog samourušavanja.

     

    7. POGON JEDINSTVO

     

    Obnovom i rekonstrukcijom stare tvorničke zgrade realizirat će se “multifunkcijski regionalni centar Pogon Jedinstvo”. S njime bi se dobilo novo mjesto društvenog okupljanja te bi se ponudili novi sadržaji koji će pridonijeti revitalizaciji Trnja i područja uz Savu.

    Prenamjenom, rekonstrukcijom i dogradnjom postojeći objekt od 2223 četvorna metra bit će proširen na gotovo 3800 četvornih metara.

    Projektom je planirano opremanje unutarnjih prostora te uređenje i opremanje pozornice na otvorenom, uređenje prilaznih putova i zelenih površina, ali i proširenje rekreacijske zone i javnog prostora nasipa Save.

    U dnevnom programu centra održavat će se kazališne i plesne probe, probe bendova, radionice i seminari, dok će večernji program uključivati izložbe, predstave, koncerte, manifestacije i festivale. Dosad je izrađen projekt rekonstrukcije i izvedbeni projekt. Građevinska dozvola ishođena je još 2017. godine. Procjenjuje se da bi projekt mogao biti završen 2021. godine.

     

    8. STARA VOJNA BOLNICA U VLAŠKOJ ULICI

    Marko Todorov / CROPIX
     

    Riječ je o jednom od strateških projekata Grada Zagreba, a prostor bi se trebao transformirati u društveno-kulturno-umjetnički centar. Riječ je o prostoru od 40 tisuća četvornih metara, omeđenom Vončininom, Vlaškom i Jurkovićevom ulicom. Najprepoznatljiviji dio obuhvata je kompleks bivše vojne bolnice, koji desetljećima čeka na prenamjenu i temeljitu rekonstrukciju.

    Prvi korak je rekonstrukcija i obnova objekata stare bolnice u Vlaškoj 87, u koju bi se preselile Glazbena škola “Elly Bašić”, baletna škola te XVIII. gimnazija i škola “Pavao Markovac”. Za ostatak prostora predviđeno je nekoliko scenarija. Prvi scenarij podrazumijeva minimalne intervencije. Uklonile bi se samo ruševne zgrade, čime bi se dobio rahliji javni prostor na kojem bi se uredile različite javne površine isključivo u funkciji pješaka. Drugi scenarij predviđa uklanjanje još nekih objekata u kompleksu i gradnju novih.

    Tagovi

    Izdvajamo