CENTAR ZAGREBA

FOTO: U gradu se ne pokupi čak 2,5 tone psećeg izmeta svaki dan

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 28.03.2017. u 20:00

HANZA MEDIA

S toplim danima, kada mnogi žele prostrijeti deku i sjediti na travi, to itekako postaje problem, a komunalni redari lani su kaznili samo 220 vlasnika pasa

Više od 53 tisuće pasa, koliko ih je registrirano u Zagrebu, dnevno naprave oko pet tona izmeta, a čak 50 posto tog izmeta vlasnici ne počiste za svojim psom. Osim toga, diljem cijeloga grada postavljeno je samo 250 kanti za pseći izmet, a broj pasa sve više raste. Naime, u samo pet godina njihov se broj povećao za gotovo 13 tisuća.

Poražavajući su to podaci koje nam je dao gradski zastupnik Alen Ostojić (HSLS) te napomenuo kako problem psećeg izmeta na zagrebačkim ulicama i ostalim javnim površinama nije pseći problem, već problem neodgovornih vlasnika.

- Grad bi trebao pokrenuti javnu kampanju ‘Moj pas - Moja odgovornost’, kojom bi se utjecalo na podizanje svijesti o štetnosti psećeg izmeta na ulicama, u parkovima i na dječjim igralištima po zdravlje ljudi, prije svega najmlađih sugrađana - predložio je Ostojić.

Prema podacima iz Grada Zagreba, komunalni su redari prošle godine kaznili tek 220 vlasnika pasa koji nisu očistili izmet svojih pasa. Novčana kazna je između 600 do 1000 kuna.

Piknik na travi 

S toplim danima, kada mnogi žele prostrijeti deku i sjediti na travi, to itekako postaje problem. Javili su nam se brojni čitatelji koji su poslali fotografije i žale se na izmet u samome centru grada. Najgore je na Zrinjevcu, Tomislavcu i Ribnjaku, gdje najviše vlasnika dovodi svoje ljubimce na istrčavanje. Osim toga, sve su to popularne lokacije na kojima mnogi građani vole provoditi svoje slobodno vrijeme.

Na Zrinjevcu smo zatekli Morenu i Katju, koje su sjedile na travi nedaleko od fontane. Djevojke priznaju kako su dobro pogledale gdje će sjesti. Nekoliko metara dalje primijetile su pseći izmet pa su se odmaknule.

Zagreb, 240317.
Prica o psecem izmetu u parkovima.
Na fotografiji Morena i Katja u parku Zrinjevac.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Morena i Katja u parku Zrinjevac

 

- To je uvijek problem. Zimi čovjek ne obraća pozornost na izmet, ružno izgleda, pomislimo kako je grozno da vlasnici ne čiste, i to je to. Topliji dio godine donosi probleme, jer čovjek mora paziti kuda hoda i gdje će sjesti. To je lako po danu, ali kad padne mrak, onda je problematično - kažu djevojke.

S njima se slažu i Pave i Filip, koji su sjedili na drugom kraju parka. Tvrde kako je puno veći problem što gotovo svaki put kad hodaju zelenom površinom, shvate da su ugazili u izmet. Filipa, koji ima psa i za njim redovito čisti, to pogotovo smeta. Kaže da mu nije jasno zašto je ljudima teško počistiti.

Estetika

- Zapravo smo se navikli na izmet koji se nalazi na livadama, iako već to dovoljno govori o situaciji. Obično ljudi pokupe za psom ako je to obavio na cesti, jer im je valjda neugodno ostaviti na tako vidljivom mjestu. No čim je na travi, valjda misle da će samo od sebe nestati u roku od par minuta. Ne vode računa o drugima i uopće ih nije briga hoće li netko ugaziti ili sjesti na ono što je iza njih ostalo - smatraju Pave i Filip.

Veterinari upozoravaju da pseći izmet definitivno nije samo estetski nego i zdravstveni problem. Postoje zaraze koje se mogu dobiti iz psećeg izmeta. Primjer je crijevni nametnik giardia, kojim se mogu zaraziti psi, ali i ljudi. Kod pasa je dovoljno da šapom nagaze u izmet i potom poližu šapu, a ljudi mogu kasnije dobiti giardiju od svog psa.

 

Paraziti

- Nije to jedino, jer su tu i kriptosporidija i isospora, koje su također crijevni paraziti. Osim toga, ne zaboravimo ni gliste, koje se također mogu dobiti. U puno slučajeva ljudi ni ne znaju da imaju nešto od toga, jer se osim glista ništa drugo ni ne vidi golim okom - kaže veterinarka Silva Rakočević.

Iz Grada su još prošle godine najavili da će uspostaviti bazu psećeg DNK koji će služiti kako bi se mogli kazniti svi oni koji ne čiste za svojim psima. No, još uvijek se nije počelo s prikupljanjem uzoraka pasa.

- U tijeku su postupci i radni sastanci s mjerodavnima, kako bi se uspostavila baza DNK podataka registriranih pasa - rekao nam je Dinko Bilić, pročelnik Gradskog ureda za komunalne poslove.

Projekt baze DNK još je u pripremi

U pripremi je projekt za osnivanje baze podataka psećeg DNK, tako da će se moći lako ustanoviti koji je pas ostavio hrpicu izmeta pa će njegovom vlasniku na kućnu adresu stići uplatnica za troškove sakupljanja i analize onoga što nije pokupio, a cijena se može popeti i na gotovo 4 tisuće kuna, tvrde iz Grada.

”Puno je posla pred nama i ne znamo još točan datum kada ćemo početi. No, ozbiljni smo i želimo konačno riješiti problem zagađenosti izmetom”, rekao nam je u kolovozu prošle godine Juroslav Dragun, pomoćnik pročelnika za komunalno redarstvo, kada smo najavili ovaj projekt. 

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo