Dan nakon što građani objavili snimke urušavanja kolnika na zagrebačkom Savskom mostu, djelatnici građevinske inspekcije Državnog inspektorata izašli su na teren i zabranili korištenje dijela pješačke staze, potvrdio nam je jučer Davor Šantak, načelnik Građevinske inspekcije u Državnom inspektoratu.
Usprkos najavama iz Ministarstva graditeljstva kako će građevinski inspektori krenuti u pregledavanje stanja svih mostova u Zagrebu, gore navedeno je sve što su jučer građevinski inspektori učinili po pitanju ispitivanja stanja mostova. Iako je državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir kazao kako je iz ministarstva jučer ujutro u Državni inspektorat upućen dopis u kojem zahtijevaju da “inspekcija izađe na teren i ocijeni koje mostove treba momentalno zatvoriti”, načelnik Šantak nam tvrdi kako taj dopis nije dobio. Na pitanje jesu li građevinski inspektori izašli na teren kako bi pregledali stanje mostova, Šantak odgovara kako će se “napraviti Plan budućih aktivnosti”.
Optužbe
Prema njegovim riječima, Državni inspektorat je odmah nakon osnivanja, 1. travnja, krenuo s utvrđivanjem koji gradovi imaju Planove održavanja mostova. “Od ministarstva smo zatražili sve informacije o tome što su po tom pitanju poduzeli. Kad analiziramo cijelu situaciju moći ćemo djelovati prema vlasnicima tih mostova, a to su gradovi, i od njih ćemo tražiti Planove održavanja mostova.”
I dok se državne institucije natežu tko bi trebao utvrditi je li potreban hitan pregled stanja mostova, iz Ministarstva graditeljstva stižu optužbe kako Grad Zagreb već 20 godina skoro ništa ne čini na održavanju svojih osam mostova. Gradonačelnik Milan Bandić je naravno drugog mišljenja. On je jučer ustvrdivši kako ministar Štromar za razliku od njega koji je napravio tri mosta “nije napravio ni pesju kućicu”, poručio građanima “ja više od bilo koga u gradu brinem o sigurnosti građana i mostova.
Sigurni su mostovi, građani su sigurni”. U Ministarstvu, naime, tvrde kako im Grad Zagreb nikad nije poslao Plan i program održavanja cestovnih građevina, što je zakonska obveza svih gradova, a Ministarstvo graditeljstva je te planove zatražilo od svih hrvatskih gradova u kolovozu prošle godine nakon rušenja mosta u Genovi. No, samo su Rijeka i Vinkovci poslali taj dokument. Umjesto Plana, Grad Zagreb je poslao izvještaj o stanju i potrebnim zahvatima sanacije za nekoliko mostova (Jadranski most, Domovinski most, Most mladosti, Most slobode i Podsusedski most), ali ne i za druge mostove uključujući i Savski most, poručili su iz Ministarstva graditeljstva.
Da je stanje s mostovima u Zagrebu alarmantno, poručio je jučer i državni tajnik Željko Uhlir. “Jadranski most je ugrožen. Njegovo stanje je isto kao i kod Savskog mosta čiji se dio urušio.” Da bi potvrdio koliko je stanje loše, citirao je nalaz IGH čiji su stručnjaci još 2017. utvrdili kako od osam čak šest mostova treba hitno sanirati. “To je preporučeno 2017., a grad Zagreb po tom pitanju ništa nije učinio”, prozvao je državni tajnik Grad Zagreb, dodavši kako je “obnova Mosta slobode zavaravanje. Rade se samo pješačke staze i farba ograda. A što je s lučnom konstrukcijom, ležajevima, stupovima?”, nastupio je oštro Uhlir.
Zahrđali
U Gradu se s takvim tvrdnjama ministarstva ne slažu. U opširnom odgovoru koji je potpisao Dinko Bilić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, navode što je sve učinjeno u prošlih 11 godina po pitanju sanacije i održavanja mostova i ostale cestovne infrastrukture na području Grada.
Također se detaljno navode faze održavanja i rekonstrukcija šest zagrebačkih mostova i petlje Držićeva. Prema procjenama izrađenim na temelju stručne analize stanja mostova, za sanaciju sedam gradskih mostova potrebno je nešto manje od 257 milijuna kuna. Kako bi se uvjerili u stanje zagrebačkih mostova odlučili smo napraviti vlastitu inspekciju s građevinskim stručnjakom Žarkom Željkom.
Prva postaja bio nam je Jadranski most za koji je državni tajnik Uhlir rekao da je ugrožen. Na terenu su nas dočekali dokazi koji vode u tom smjeru. Ispod mosta se armatura na nekim mjestima odvojila od betona, odvodne cijevi su zahrđale te su u raspadnom stanju, a na gornjem dijelu nemar se ocrtava u dotrajaloj ogradi i odvojnicima koji su skoro pa u potpunosti promijenili boju.
- Svi ovi nedostaci se lako mogu sanirati uz redovito i kvalitetno održavanje. Ovaj most je u principu stabilan i u ovom trenutku nisu potrebni neki veći zahvati, no ako se nastavi zanemarivati onda u budućnosti može doći do ozbiljnih problema - upozorava Željko. U odgovoru Grada stoji kako planiraju sanirati sve spomenutu infrastrukturu.
Revizija
Puno gore stanje je na Savskom pješačkom mostu gdje se prije dva dana stvorila velika rupa na samoj šetnici. Šetnjom po mostu se mogu na skoro svakom koraku pronaći metalne ploče koje služe kao zakrpe, no pravi problem leži ispod površine. Naime, klizni ležaj koji je zadužen za održavanje stabilnosti građevine je u potpunosti zahrđao te ne funkcionira. Bez njega je upornjak, ključni dio mosta, izgubio potporu i popucao. O razmjerima štete najbolje govori rupa širine ljudske šake.
- Savski most se ne može staviti u petogodišnji plan obnove nego se mora sanirati što prije, najbolje na jesen, a najkasnije iduće proljeće. Most se tijekom izvođenja radova mora zatvoriti jer su krucijalna mjesta u potpunosti propala - kaže Željko.
Iz Grada navode da je završena izrada projekta sanacije starog Savskog mosta koji obuhvaća plan sanacije rušenja i izrade nove kolničke ploče s pješačkim stazama, sanaciju čelične rasponske konstrukcije, promjenu opreme mosta, promjenu prijelaznih naprava, izradu nove otvorene odvodnje, sanaciju upornjaka, sanaciju stupova, promjenu ležajeva, postavu asfalta kolnika i hidroizolacije. Kako ističu, projekt je trenutno u Hrvatskim vodama d.o.o., radi dobivanja vodopravne potvrde, a nakon čega slijedi provedba revizije istoga te pokretanje postupka javne nabave za ugovaranje predmetnih radova u iznosu od 23 milijuna kuna.
U tijeku je pak obnova Mosta sloboda za koji Željko kaže da je gorem stanju od Jadranskog.
- Upornjak se i ovdje raspao na dva mjesta i potrebno je provesti precizno geodetsko vještačenje kako bi se utvrdilo koliko je došlo do pomaka. Neka od mogućih rješenja su podupiranje hidrauličnom dizalicom, no svakako je potrebno ozbiljnije održavanje - veli Željko.
U najboljem stanju je pak Most mladosti na kojemu je Željko utvrdio tek manje nepravilnosti poput otpalih rubnih ploča te puknutih cijevi, no ističe da je i ovdje potrebno redovito održavanje. Ovaj most je saniran 2010. godine, a iz Grada su najavili da je u pripremi i projektno-tehnička dokumentacija za sanaciju dotrajalih prijelaznih naprava.