Dio bi ga smanjio odmah, dio bi prvo analizirao pa onda svake godine smanjio za jedan postotni poen, neki bi ga smanjili za čak devet posto, a oni koji su sada na vlasti ne bi ga smanjivali sve dok se ne donese nacrt novog Zakona o financiranju jedinica lokalnih samouprava.
Prirez u Gradu Zagrebu koji trenutačno iznosi 18 posto svakako je jedna od tema predizborne kampanje, iako još niti jedan kandidat jasno nije rekao što bi učinio i kakve bi od toga koristi imali građani.
Trenutačno Grad Zagreb u svom proračunu od prireza uprihoduje oko 800 milijuna kuna, a smanjenjem prireza na 15 posto proračun bi izgubio oko 90 milijuna kuna.
S druge strane, obični građani smanjenjem prireza s primjerice 18 na 16 posto osjetili bi sljedeće razlike, prema izračunu Gradskog ureda za financije.
Oni s bruto plaćom do 6 tisuća kuna ne plaćaju prirez pa samim time ne bi osjetili nikakvo povećanje na plaći. Oni pak koji imaju plaću 10 tisuća kuna bruto sad plaćaju 105 kuna prireza. Kad bi pao na 16 posto, plaćali bi prirez 94 kune.
Uštedjeli bi 11 kuna. Oni sa 16 tisuća kuna bruto plaće trenutno plaćaju prirez 313 kune, a ako bude 16, plaćat će ga 278 kuna. Oni s 20 tisuća kuna bruto plaće uštedjeli bi 50 kuna, a oni s 50 tisuća kuna bruto plaće, koji sada plaćaju prirez od 1900 kuna, uštedjeli bi 200 kuna.
Dohodak
Anka Mrak Taritaš, kandidatkinja HNS-a i SDP-a, smanjila bi prirez na 15 posto, a u prvoj godini svog mandata prvo bi napravila analizu.
- U sljedećoj godini bismo prirez smanjili za jedan posto, što bi koštalo otprilike 60 milijuna kuna, to je šest fontana, a do kraja mandata prirez bih smanjila na 15 posto – uvjerena je Mrak Taritaš.
No zanemarila je činjenicu da bi od toga profitirali samo oni građani s višim primanjima te kako od toga nikakve koristi ne bi imali građani s nižim primanjima. To joj je prigovorila i nezavisna kandidatkinja Sandra Švaljek.
U jednoj informativnoj emisiji nedavno je rekla kako “svako smanjenje prireza ide na ruku samo onima s višim dohocima”.
- Smatram da je to predizborni trik govoriti o smanjenju prireza jer se ljude dovodi u zabludu da će i oni s nižim dohocima tu profitirati – poručila joj je Švaljek.
No u nedavnom intervjuu u Jutarnjem listu Švaljek je ipak najavila kako i ona planira smanjiti prirez.
- Planiram značajno smanjenje prireza na devet posto u posljednje dvije godine mandata, s tim da bih u prve dvije godine tu razliku prihoda od poreza usmjerila na gradnju vrtića i škola, a radi se o 750 milijuna kuna.
Socijalni učinak
To bi građanima s prosječnim plaćama na godišnjoj razini donijelo 1500 i 2000 kuna – rekla je Švaljek u intervjuu za Jutarnji.
Drago Prgomet, HDZ-ov kandidat za gradonačelnika, bi pak, kao i Anka Mrak Taritaš, smanjio prirez na 15 posto do kraja mandata, a gubitak u proračunu namjerava dopuniti povećanjem broja zaposlenih i privlačenjem sredstava iz EU fondova.
S druge strane, gradski ministar financije Slavko Kojić napominje kako smanjenje prireza u ovom trenutku nema opravdanja.
- Nema socijalnog učinka jer trenutačno prirez ne plaćaju obveznici s jednim djetetom čija je neto plaća niža od 5550 kuna odnosno obveznici s dvoje djece čija je neto plaća niža od 8050 kuna, a dodatno bi se pogodovalo obveznicima s visokim plaćama. S druge strane, zamjenom stope sa 18 na 15 posto smanjili bi se proračunski prihodi za 90 milijuna kuna iz kojih se financiraju potrebe socijalno osjetljivijih skupina građana kao što su recimo udžbenici, vrtići i stipendije – kaže Kojić.
Protukandidati Milana Bandića na to odgovaraju kako za sve to ima novca ako ima novca koji se baca na nove fontane.
fontane Ugledna porezna stručnjakinja Marija Zuber slaže se kako bi se smanjenjem prireza slilo manje novca u proračun, kako bi se plaće povećale onima s najvećim primanjima, dok oni s nižim primanjima ne bi osjetili višak na računu, no napominje kako postoji i druga strana medalje.
- Dio građana ne plaća prirez i to treba imati na umu – tvrdi Zuber.
POREZ NA DOHODAK Sav prihod pripast će gradovima?
Mnogi političari koji su krenuli u ovu kampanju očekuju nacrt novog Zakona o financiranju jedinica lokalnih samouprava. Prema nekim najavama ministra Zdravka Marića, taj nacrt trebao bi ugledati svjetlo krajem svibnja ove godine i prema njemu 100 posto prihoda od poreza na dohodak trebao bi pripasti jedinicama lokalne samouprave.
Zagreb trenutačno od tog poreza ubire oko 3,75 milijardi kuna, a državi ide oko 780 milijuna kuna.
Budući da su prihodi od prireza i prihodi od dohotka koji sada ubire država, a koji bi trebali pripasti gradu, gotovo istovjetni, ispada da će se u Zagrebu moći u potpunosti ukinuti prirez ako novi Zakon bude sadržavao i tu odredbu.
- Apsolutno je moguće provesti supstituciju bez većih posljedica na proračun – smatra pročelnik Kojić.
Bruto plaća / Neto plaća (prirez 18%) / Ušteda u 1 godini (prirez 16%)
7000 5.585,84 0,24 kn
10.000 7.306,16 11,76 kn
16.000 10.746,80 34,80 kn
25.000 15.907,76 69,36 kn
50.000 28.253,87 211,18 kn