DETALJNA ANALIZA

PRAVA ISTINA O OTPADU U GRADU ZAGREBU Grad mora nabaviti 182 tisuće kanti, 149 novih vozila za Čistoću i zaposliti 100 ljudi

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 19.01.2018. u 13:04

Ranko Šuvar / CROPIX

 

Vrećice za otpad do početka ljeta, a čipovi na spremnicima do kraja godine. Dva dodatna reciklažna dvorišta i više od 180.000 novih kanti. Kazne do 10.000 kuna i mogućnost da građani sami prodaju svoj reciklirajući otpad.

To su noviteti koji očekuju građane nakon što 1. veljače na snagu stupi Vladina Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom. Ipak, sve ove novosti ostat će samo slova na papiru ako Gradska skupština ne izglasa novu odluku o prikupljanju otpada. Sjednica je zakazana za 30. siječnja, samo dva dana prije aktivacije Uredbe, ali prema sadašnjim pokazateljima, za odluku će najvjerojatnije biti dovoljan broj ruku u Skupštini. Nakon toga kreće utrka s vremenom jer je činjenica da Grad Zagreb uvelike kasni za svim onim što je propisano Uredbom.

Preračunato u novac, Zagreb kasni 250 milijuna kuna jer mu nedostaje 149 novih vozila, gotovo 8000 kanti za prikupljanje miješanog otpada te 56.000 kanti i 5000 spremnika za karton i papir. Osim toga, treba napraviti 118.137 novih kanti za prikupljanje biootpada te 5000 novih spremnika. Ukupno nedostaje 182.064 kante i 15.167 spremnika.

Dva problema

Već početkom ove godine krenula je velika nabava nove infrastrukture, što dokazuju i milijunski natječaji na Oglasniku javne nabave. O tim stvarima morat će brinuti novi direktor Čistoće Goran Bradić, bivši direktor APN-a koji je iskustvo stjecao i kao glasnogovornik Dinama, ali i član HSP-a “Ante Starčević”. On je preko noći zamijenio dosadašnju direktoricu Marinu Lovrečki.

No, u Zagrebu i dalje postoje dva problema koja se ne mogu promijeniti preko noći. Prvi je niska svijest građana za sortiranje i recikliranje. Drugi je, pak, nepostojanje sortirnice na odlagalištu otpada na Jakuševcu.

 

Svaki dan kamioni Čistoće na Jakuševec prevezu oko 970 tona miješanog komunalnog otpada. To je godišnje oko 350.000 tona smeća koje nema nikakvu vrijednost. S druge strane, u prvih osam mjeseci 2017. godine Grad Zagreb je odvojeno prikupio 31.965 tona otpada, od čega je prodano samo 11.307 tona recikliranog otpada što je donijelo prihod od 5,356.772 kune.

Od ukupno prodanih sekundarnih sirovina u promatranom razdoblju, 10.142 tone ili 89,7 posto prikupljeno je na javnim površinama i od privatnih osoba, a 1165 tona ili 10,3 posto prikupljeno je u reciklažnim dvorištima na kojima su odvojeno prikupljeni otpad odložili sami građani. Tu je, dakle, riječ samo o sirovinama koje su prikupljene putem posebno označenih spremnika za reciklirajući otpad, dok su ostale količine papira, plastike, stakla i biootpada završile u običnom kontejneru, odnosno na Jakuševcu. Razlog je očit - nema sortirnice.

Da je tako, potvrdila nam je jučer i pročelnica za gospodarstvo Mirka Jozić.

- Trenutačno sav miješani komunalni otpad odlazi na Jakuševec. I dalje se u velikom broju slučaja događa da građani bacaju reciklirajući otpad u spremnike za miješani komunalni otpad pa vrijedne sirovine završe na Jakuševcu jer u Zagrebu još nemamo sortirnicu koja bi mogla razdvojiti miješani otpad od reciklirajućeg - rekla je Jozić.

Onaj otpad koji savjesni građani recikliraju, završi u dvorištima privatnih tvrtki koje s Holdingom na godinu dana sklope ugovor o otkupu. Tako se odvojena plastika odvozi u C.I.O.S. na Jankomiru, papir na Radničku cestu u pogon tvrtke 3 K.F., a staklo u pogon tvrtke Vetropack u Humu na Sutli koja je jedini proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj. S Gradom i Holdingom, kažu, surađuju već pet do šest godina.

Recikliranje

- Sav stakleni otpad koji Čistoća pokupi po zelenim otocima i iz posebnih spremnika dovezu kod nas. Brojke se malo povećavaju iz godine u godinu pa smo u Zagrebu 2015. otkupili 1200 tona, 2016. godine 1500 tona, a 2017. ukupno 1600 tona stakla. Cijena ovisi o količini i kvaliteti sortiranja - rekao nam je Robert Vražić, direktor logistike u tvrtki Vetropack.

Gradonačelnik Milan Bandić i sam je priznao da će Zagrepčanima trebati dvije godine da se naviknu na novi sustav odvojenog prikupljanja otpada. Također je rekao da sama prilagodba kreće odmah, što nam je potvrdila i gradska pročelnica za gospodarstvo.

- Trenutačno u Zagrebu postoji infrastruktura za recikliranje, ali ona nije dostatna. U planu stoji kako će se sagraditi još zelenih otoka, a uskoro počinje podjela novih spremnika i kanti za građane. Za tri do četiri mjeseca u Čistoću stižu nova vozila i tako ćemo spriječiti da se ponove ružne slike s prenatrpanim kontejnerima za smeće po gradu. Kako se budu nabavljala nova vozila, tako ćemo zaposliti i više ljudi u Čistoći - kaže Jozić.

Stanje u gradu je ovakvo: postoji 677 zelenih otoka, deset fiksnih reciklažnih i pet mobilnih reciklažnih dvorišta na javnim površinama gdje građani mogu odvojeno odlagati otpad. Tu još treba dodati 66.710 spremnika za papir koji su podijeljeni građanima, 2658 spremnika za plastiku te 2213 spremnika za staklo koji se nalaze ispred stambenih kuća i zgrada. 

Natječaji

Što se tiče odvoza otpada, miješani komunalni se skuplja dva do tri puta tjedno, a papir po kućanstvima dva puta mjesečno. Spremnici na zelenim otocima se prazne kako se napune jer ne postoji zakonski okvir koliko se puta trebaju isprazniti. U prosjeku je to dva puta mjesečno, ali više ide po principu kako dođu pritužbe građana.

Sama Čistoća ima 1500 djelatnika i 262 vozila, ali to je i dalje premalo da bi Zagreb zadovoljio potrebe Uredbe. Da bi uspio, nedostaje mu 149 novih vozila i strojeva koji sudjeluju u pražnjenju spremnika, kao i u programu čišćenja i pranja grada. Nedostaje i 7927 kanti za prikupljanje miješanog komunalnog otpada, ali i 56.000 kanti i 5000 spremnika za karton i papir. Točno 5167 spremnika manjka kako bi se u skladu s Uredbom mogli skupljati papir, staklo i plastika. No, to nije sve. Količina kanti i spremnika za prikupljanje biootpada je mizerna. U gradu se trenutačno ta vrsta otpada prikuplja u 1863 kante.

Da bismo zadovoljili Uredbu, treba nabaviti čak 118.137 novih kanti, ali i 5000 novih spremnika. Ukupno, dakle, nedostaje 182.064 kante i 15.167 spremnika. Ipak, infrastruktura se može nabaviti. Grad Zagreb je već raspisao tri javna natječaja za spremnike, kontejnere i vozila. Puno je veći problem potaknuti građane na sortiranje. Jedan od načina su nove vrećice za otpad. Građani će za biootpad dobiti četiri vrećice mjesečno, volumena 30 litara, koje će potom morati nositi na zelene otoke.

Oni u kućama će dobiti kompostere, a ta akcija je počela još u studenome prošle godine. U vrećama, ali onima od 60 litara, skupljat će se i plastika te metal, a za razliku od biootpada koji će se odvoziti jednom tjedno, ove će se dvije sirovine iz kuća odvoziti dva puta mjesečno, baš kao i spremnici za papir i karton. Glomazni će otpad napuštati kućanstva po već ustaljenom principu dva puta godišnje, dok se sav opasan otpad, baš kao i dosad, mora voziti u reciklažna dvorišta. Iz Grada su poručili da će vrećice početi dijeliti prije početka ljeta.

Odgovornost

Drugi način poticanja su kazne koje će, prema najavi, biti od 3000 do 10.000 kuna. Radnici koji prikupljaju smeće, kako stoji u novom dokumentu, djelomično će i kontrolirati što se gdje baca. Ipak, Jozić ističe da su kazne zadnja mjera edukacije.

- Ako se odgovornost može dokazati, onda će se i kazniti odgovorni građani. Neće se kazniti cijela zgrada, nego samo odgovorni pojedinac - napomenula je Mirka Jozić.

Do kraja godine ujedno planiraju čipirati sve kante u gradu. Naime, elektronska evidencija odvoza otpada je nalog propisan Uredbom, tako da svaki građanin zna kada mu je kanta ispražnjena. Iz Grada su poručili da trenutačno nema smisla čipirati kante jer ne postoji sustav koji bi koristio te čipove.

Jedna nova mjera, koju ne propisuje Uredba, jest nagrađivanje građana za sortiranje. U Gradu razmišljaju o tome da plaćaju građanima koji na reciklažna dvorišta donesu reciklirajuće sirovine, tako da će sami građani profitirati od razvrstavanja otpada.

 

Izdvajamo