Imena najmanje 20 zagrebačkih taksista, članova Udruženja auto taksi prijevoznika Grada Zagreba, nalaze se na popisu dužnika koji je javnosti dostupan na web stranici Porezne uprave Ministarstva financija.
Dvojici najvećih dužnika među njima iznosi neplaćenih poreza i doprinosa su se s kamatama popeli na više od 800.000 kuna, od još dvojice država potražuje više od 700.000 kuna, a preostalih 16 ima dug koji premašuje 500.000 kuna. Sveukupno tih 20 dužnika duguje više od 12 milijuna kuna.
Riječ je o taksistima kojima dozvole traju do 2020. ili 2021. godine. Tek dvojici među njima, uključujući i najvećeg dužnika, dozvole istječu krajem ove godine i neće ih moći produljiti ako ne izmire porezne obveze.
Dozvole izdaje Grad Zagreb na razdoblje od pet godina. Početkom studenoga 2016. Grad je postrožio odredbe pa po novome obrtnici moraju imati dokaz da su platili sve poreze i doprinose.
Obnova dozvola
Odlukom su propisani i slučajevi u kojima dozvola prestaje važiti prije isteka vremena na koje je izdana. Jedan od slučajeva je ako autotaksi prijevoznik prestane ispunjavati bilo koji od uvjeta na temelju kojih je dobio dozvolu, što bi značilo da bi Grad dozvolu mogao oduzeti taksistima koji duguju poreze i doprinose.
Rješenje o prestanku važenja taksi-dozvole donosi Gradski uredu za promet na čijem je čelu pročelnik Dinko Bilić. On za Jutarnji list otkriva kako od stupanja na snagu nove Odluke, odnosno od 2. studenoga 2016. niti jednom autotaksi prijevozniku nije oduzeta dozvola zbog poreznog duga.
“Odlukom nije propisano provjeravanje prijevoznika osim u slučaju obnove dozvole“, ističe Bilić i tvrdi kako neće biti obnovljene dozvole taksistima koji ne predaju svu potrebnu dokumentaciju pa tako i dokaz da nisu dužni poreze i doprinose.
“Što se tiče prijevoznika koji su svoje zahtjeve za obnovu dozvole predali prije stupanja na snagu nove Odluke, njima su dozvole obnavljane u slučaju da su imali podmirene dospjele porezne obveze. Dospjele obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje nisu bile uvjet”, objašnjava Bilić.
Nemaju izbora
Dok zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK) čiji su članovi, zagrebački taksisti prozivaju Uber za nezakonito poslovanje, očito je da se i mnogi njihovi članovi baš ne pridržavaju zakona. HOK je nedavno protiv tvrtke Uber Croatia podnio tužbu zbog nedopuštenog oglašavanja, odnosno kršenja Zakona o zabrani i sprečavanju neregistriranih djelatnosti.
Taksisti su između ostaloga upozorili da Uber svoje načelno jeftinije usluge temelji na neplaćanju davanja državi koja su dužni plaćati obrtnici i trgovačka društva. Zamoljen da prokomentira porezna dugovanja taksista članova HOK-a, predsjednik Komore Dragutin Ranogajec je samo kratko ustvrdio kako to nije pitanje za njega nego za Ministarstvo financija.
Predsjednik Udruženja auto taksi prijevoznika Grada Zagreba Jozo Kovačević potvrdio je kako je stotinjak zagrebačkih taksista u zadnjih nekoliko godina prestalo s radom i svom Udruženju vratilo taxi oznake jer ne mogu produljiti dozvole zbog poreznog duga. Oni koji duguju poreze i doprinose nemaju drugog izbora nego zatvoriti svoje obrte i izaći iz Taksi udruženja pa je broj članova s nešto više od 1000 pao na oko 850. Dio ih je, doduše, otišao u mirovinu.
Za sve ista pravda
No na zagrebačkim ulicama i dalje radi najmanje nekoliko desetaka taksista s dugovima. Budući da ih Grad neće provjeravati, jer to - kako kaže Dinko Bilić - nije propisano Odlukom, oni dok god im traje dozvola mogu normalno voziti putnike.
Kovačević ističe da su mnogi taksisti dugove počeli gomilati zbog dolaska nelojalne konkurencije, a sve je krenulo 2011. kada u Zagrebu počinje taksirati Cammeo.
“Cammeo nas je dampingirao cijenama i time stvorio probleme i nama i sebi. Zarade taksista su osjetno pale i postalo je veoma teško zaraditi za kruh i uredno plaćati sve obveze. Međutim, Cammeu je država u predstečajnoj nagodbi otpisala dio poreznih dugova, dok su naši članovi obrtnici koji za svoje poslovanje garantiraju vlastitom imovinom što znači da im država neće oprostiti ni lipe dok god imaju bilo kakvu imovinu. Da je Cammeo morao platiti sav svoj porezni dug, danas vjerojatno ne bi postojao“, govori Kovačević, dodajući kako je dodatne probleme taksi obrtnicima donio dolazak Ubera krajem 2015.
“Kako je moguće da Uber već godinu i pol dana radi potpuno neovlašteno? Zakon je takav kakav je. Uber prevozi ljude od točke A do točke B, a tvrde da nisu taksi prijevoz. Mi nemamo ništa protiv da oni rade, ali neka se usustave odnosno neka i za njih vrijede ista prava i obveze kao i za sve ostale“, zaključuje Kovačević.
Ako Grad bude dosljedno provodio svoje odluke, na zagrebačkim ulicama za najviše 4 i pol godine ne bi trebalo biti taksista s dugovanjima.
Novi posao
No, paradoks je što se neki, doduše rijetki, od dojučerašnjih taksi obrtnika koji su zbog dugova ostali bez dozvola, sada, saznajemo od taksista, zapošljavaju kao vozači u dvjema taksi tvrtkama Cammeu ili Eko Taksiju. Ili pak počinju voziti za Uber poslujući preko tvrtki ili obrta u vlasništvu članova obitelji ili bliskih osoba jer sami na vlastito ime ne mogu osnovati novi obrt ili tvrtku dok god ne podmire dugove ugašenog obrta. Ljudi moraju od nečega živjeti...
Država želi da dug od 850.000 kuna vratim u tri godine! Kako?
Jedan od najvećih dužnika (podaci poznati redakciji) taksira već 31 godinu.
Većinu duga, koji je s kamatama dosegnuo 850.000 kuna, nagomilao je, kaže, u nekoliko godina u kojima se preko istog obrta bavio i ugostiteljstvom te je imao zaposlene ljude za koje nije plaćao doprinose. Ugostiteljstvom se ne bavi od 2002. godine, no nikako ne uspijeva pokriti potraživanja države koja stalno rastu zbog visokih kamata.
“Tražio sam od Porezne uprave da mi omogući otplatu na rate, no ponudili su mi najdulji rok od tri godine te bi mi mjesečna rata bila veća od 10.000 kuna, što nikako ne bih mogao plaćati jer vozeći taksi ne ostvarim toliki prihod“, kaže taksist čiji godišnji prihod iznosi bruto 120.000 kuna. Krajem godine mu ističe dozvola i morat će zatvoriti obrt. Jedina mu je nada da će se u međuvremenu s poreznicima uspjeti nekako dogovoriti, otpisati dio kamata a ostatak duga vrati na rate u 5 ili 6 godina.
Smatra da bi takvo rješenje bilo dobro i za njega i za državu jer bi on nastavio raditi, a država bi dobila veći dio novca koji od njega potražuje.
Ako ga poreznici opet odbiju, on će se naći na rubu egzistencije i bit će prisiljen raditi na crno, a država nikad neće vidjeti ni kune od njegova duga. Također, ističe da danas taksi obrtnik u Zagrebu koji 20 do 25 dana u mjesecu radi 8 do 10 sati, može zaraditi dovoljno za plaćanje svih troškova i da mu ostane za skroman, ali pristojan život.