Zagrebu su potrebne nove javne podzemne i nadzemne garaže u strogom centru grada ili na njegovim obodima, ali samo ako bi se planiranje i gradnja novih garaža provodili zajedno s izmicanjem uličnih parkirališnih mjesta koja bi se prenamijenila za biciklistički i pješački promet.
Te nove garaže mogle bi se raditi na Šalati, u blizini Autobusnog kolodvora kod križanja Držićeve i Branimirove ulice, u Patačićkinoj ulici, kod Paromlina, srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ili, pak, u Reljkovićevoj ulici na Trgu Franje Tuđmana, a uklanjanjem uličnih parkirališta dobilo bi se čak 50 kilometara biciklističkih staza u strogom centru grada.
Ovo su samo neka od razmatranja koja su napisana u prometnoj studiji “Analiza prometne potrebe izgradnje javnih parkirališnih garaža na području Donjeg grada s ciljem unapređenja održivog prometnog sustava grada Zagreba”, koju su za zagrebačku gradsku upravu napravili stručnjaci Prometnog fakulteta u Zagrebu.
Održiva mobilnost
O toj je studiji bilo riječi na sjednici Gradske skupštine u rujnu prošle godine, a Jutarnji list prvi objavljuje njezine dijelove koji su napisani na stotinjak stranica i na kojima se jasno ističe kako je utvrđeno da “stanje održivih oblika prometovanja na području središnjeg djela grada Zagreba prema današnjim načelima održivog prometnog planiranja nije zadovoljavajuće”.
Sama analiza navodi kako je ukidanje uličnih parkirališnih mjesta preduvjet za kvalitetan razvoj pješačko-biciklističkog prometa Donjeg grada te kako je upravo zbog toga potrebno sagraditi nove garažne kapacitete.
Kao jedna od potencijalnih novih lokacija na kojima je moguće graditi garaže, stoji u ovoj prometnoj studiji, predlaže se zona Patačićkine ulice i sjecišta Savske ceste i zelenih valova oko zone HNK za što je potrebna izmjena prostorno-planske dokumentacije.
Garaža u Patačićkinoj ulici predviđena je kao svojevrsni pilot-projekt Grada Zagreba u sklopu razvoja održive mobilnosti na potezu od Trga hrvatskih velikana do Trga kralja Petra Krešimira IV. i dalje prema Branimirovoj tržnici i Autobusnom kolodvoru.
Zeleni valovi
“Predmetna garaža je nužna za uklanjanje parkiranih vozila s ulice te prenamjenu uličnog prostora za parkiranje u prostor za izgradnju adekvatne pješačko-biciklističke infrastrukture predmetne dionice”, navodi se u studiji. S druge strane, navode prometni analitičari, garaža u zoni sjecišta Savske ceste i zelenih valova, dakle oko HNK i srednjoškolskog igrališta, “omogućila bi proširenje pješačke ili Shared space zone na cijelu Ulicu Nikole Tesle, Masarykovu ulicu, Ulicu Ljudevita Gaja i Ulicu Petra Preradovića” te bi “omogućila sprečavanje ulaska u gradsko središte vozilima koja dolaze iz zapadnog i južnog dijela grada”.
Osim ovih lokacija za garaže, spominju se i prostor Šalate gdje bi se trebao graditi novi sportski centar sa zatvorenim bazenima, prostor tržnice Dolac, Trg dr. Franje Tuđmana, Paromlin te lokacija Autobusni kolodvor u zoni Branimirova-Držićeva-Strojarska.
U studiji se uspoređuju Zagreb i Prag, Krakow, Lisabon, Marseille, Frankfurt, Beograd, Rotterdam, Riga i Dublin. Zaključeno je kako naša metropola ima u prosjeku dvije garaže manje od ostalih, ukupno 1431 mjesto manje u garažama, 1000 mjesta manje u garažama u središnjem dijelu grada te četiri garaže manje u središnjem dijelu.
Prva zona
U samoj studiji spominje se kako na području centra grada postoji osam tisuća uličnih i izvanuličnih parkirališnih mjesta, od čega čak 95 posto pripada uličnim mjestima. Ukupna bruto površina koju ta mjesta zauzimaju iznosi minimalno 100 tisuća metara kvadratnih. Na području Donjeg grada nalazi se osam parkirališnih garaža, tri su javne, s ukupno 2729 mjesta, što čini 39 posto ukupnih garažnih mjesta u metropoli.
Analitičari su istraživanjem zaključili kako je popunjenost parkirališnih mjesta 93 posto te kako se na jednom parkirališnom mjestu dnevno izmijene 3,3 vozila.
Prosječno vrijeme zadržavanja vozila na parkirališnom mjestu, stoji u analizi, iznosi oko 4,5 sati, a prema satima zadržavanja utvrđeno je da je najveći udio onih vozila koja imaju zadržavanje unutar jednog sata. Takvih vozila je 38 posto, dok se 17 posto odnosi na ona vozila koja se zadržavaju između jednog i dva sata. Podsjetimo, riječ je uglavnom o prvoj zoni gdje je maksimalno dopušteno parkiranje do dva sata.
U studiji se naglašava kako na području Donjeg grada postoji samo oko 13,4 kilometra biciklističke infrastrukture, što znači da tek 22 posto cestovne infrastrukture ima i biciklističku infrastrukturu. Isto tako, navodi se i kako automobili, oni parkirani i oni u vožnji, trenutačno oduzimaju prostor pješacima i biciklistima te kako je “nedostatna revitalizacija postojećih trgova i ulica s ciljem vraćanja prostora čovjeku”.