'ZAGREB NA SAVI'

“Rijeka se uopće ne bi izlila iz korita, višak vode išao bi u kanal”

    AUTOR:
    • Matija Boltižar

  • OBJAVLJENO:
  • 05.02.2019. u 18:00

CROPIX

Stručnjaci iz Slovenije koji su primijenili sličan model hidroelektrana na Savi kažu za Jutarnji da otad nemaju problema s porastom vodostaja rijeke

Zbog obilnih kiša koje su padale tijekom vikenda, kao i zbog otapanja snijega došlo je do naglog porasta vodostaja rijeke Save u Zagrebu. U samo 24 sata vodostaj je porastao gotovo pet metara, a rijeka se zbog prekomjerne količine vode izlila iz korita.

Zbog ovih scena ponovno se počelo postavljati pitanje realizacije strateškog projekta “Zagreb na Savi” kojim bi se zauvijek stalo na kraj poplavama, a ujedno bi se i energetski iskoristio potencijal rijeke. Riječ je o vizionarskom projektu koji će promijeniti obalu Save od Siska do granice sa Slovenijom, s ciljem povećanja potencijala toga dijela Hrvatske u urbanističkom, transportnom i energetskom vidu. Glavna značajka ovog projekta jest gradnja deset malih hidroelektrana unutar korita rijeke Save.

To bi ostvarilo niz benefita, kako energetskih i za vodoopskrbu tako i za još veće otvaranje Zagreba i drugih mjesta prema Savi čiji bi se tok regulirao tako da je moguće kvalitetnije i sigurnije osmisliti korištenje prostora uz rijeku. Jedna od glavnih značajki projekta jest zaštita od poplava, a Kristijan Posavec, redovni profesor na Rudarsko-naftnom geološkom fakultetu, kaže kako se Sava nikako ne bi izlila iz korita da je taj projekt danas realiziran.

 

Trošak gradnje

- Projekt je tako posložen da onemogućava bilo kakvu mogućnost izlijevanja. U slučaju većih bujica višak bi išao u kanal Sava-Sava tako da bi kroz Zagreb uvijek prolazila jednaka količina vode - ističe profesor Posavec.

Prema posljednjim procjenama, u slučaju realizacije projekta Sava bi bila u mogućnosti podnijeti i više od tisuću litara vode u sekundi, a da niti jednom ne dođe do izlijevanja. Sličan model može se vidjeti u Sloveniji gdje su već sagradili hidroelektrane na Savi. Andrej Vizjak, voditelj Službe za razvoj i investicije slovenske državne tvrtke Hidroelektrane na spodnji Savi (HESS), napominje kako Slovenija nije imala nikakvih problema s porastom vodostaja rijeke.

- Našim modelom je spriječena bilo kakva opasnost od poplava tako da je okolno stanovništvo zaštićeno. U ovom trenutku se tu radi o količini od 1700 kubika vode i naš sustav može podnijeti još 1000 kubika vode. Do nekih problema bi došlo ako odjednom dođe više od 4000 kubika vode, no to su onda stvarno ekstremne situacije - kaže Vizjak.

O potrebi provedbe projekta “Zagreb na Savi” govorilo se i na konferenciji “Hrvatska na Savi, projekt budućnosti Zagreba i središnje Hrvatske”, koju je organizirao Jutarnji list. Vizjak je tada naglasio kako će sveukupni projekt gradnje pet hidroelektrana stajati 803 milijuna eura bez PDV-a, od čega je 479 milijuna eura trošak gradnje hidroelektrana i njihova opremanja, a 324 milijuna eura je cijena za sve ostale popratne infrastrukture.

Izvori pitke vode

Prema njegovim riječima, benefit gradnje tog sustava hidroelektrana je golem - proizvodnja čiste obnovljive električne energije, sigurna zaštita od poplava, zaštita poljoprivrednih površina, otvaranje velikih potencijala za turizam, a kao prednost navodi i stabiliziranje podzemnih voda te osiguravanje izvora pitke vode. Kao prvi korak ka realizaciji projekta vidi potrebu da se u Hrvatskoj odluči tko će ga financirati.

Šteta nastala zbog nemara i neodržavanja?

Vodostaji rijeka u BiH jučer poslijepodne bili su u padu, osim vodostaja rječice Jale u Tuzli. U nedjelju su jake kiše izazvale poplave u Busovači, Kaknju, Jajcu i Nemili kod Zenice, a već jučer s većine područja voda se povukla. U te četiri općine proglašeno je stanje elementarne nepogode. Jučer u toku dana razina rijeke Vrbas pala je za 13 centimetara u Delibašinu selu, a razina rijeke Bosne u Doboju sa 370 na 337 centimetara. U nedjelju su bile poplavljene ceste na području Zenice i Jajca.

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović najavio je pokretanje disciplinskog postupka protiv vodnih inspektora, koje smatra odgovornima za poplave. Zbog njih građani Zenice ne smiju zaspati ako pada kiša, rekao je Kasumović. “Kuće su poplavljene zbog neodržavanja odvodnog kanala. Dokazat ćemo da su štete nastale zbog nemara i neodržavanja vodotoka”, poručio je gradonačelnik.

Odgovorni su i građani jer su rijeke zatrpali smećem. U više naselja u okolini Zenice bujice su odnijele lokalne ceste, službe civilne zaštite evakuirale su u nedjelju 14 građana koji su bili ugroženi poplavama, rekao je Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite, i dodao da je najviše nastradalo područje Kiseljaka, Busovače i Zenice, ali srećom nije bilo povrijeđenih. (S. Pavić)

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo