Građani zagrebačke podsljemenske zone prvi su u ponedjeljak dobili spremnike za odlaganje biootpada, a uskoro će ih na svoje kućne pragove dobiti i stanovnici Maksimira te Brezovice.
Kada Čistoća završi s podjelom smeđih spremnika obiteljskim kućama u tim četvrtima, na red će doći kuće u drugim dijelovima grada, a potom i višestambene zgrade. Građani u stanovima će ujedno dobiti i biorazgradive vrećice od 30 litara koje će potom nositi u zajedničke kontejnere ispred zgrade, a dobivat će po 26 vrećica za razdoblje od pola godine. Pitanje podjele je prema tome riješeno, tako da ostaje još problem odlaganja i obrade. Iz Čistoće su nam odgovorili kako će se sakupljeni otpad odvoziti u kompostane podružnice Zrinjevac, no tamo će se samo odlagati, a ne i obrađivati.
Odvojeno odlaganje
Naime, iz Zrinjevca su nam poručili kako oni u ovom trenutku nemaju namjeru miješati biootpad iz kućanstva s biootpadom koji oni sakupljaju sa zelenih javnih površina.
- Trenutačno u kompostane u Markuševcu i Prudincu dovozimo samo biootpad sa zelenih javnih površina od kojega poslije radimo kompost ili sječku. Problem s kućanskim otpadom jest što građani mogu nehotice ili namjerno baciti neku drugu vrstu otpada u smeđi spremnik, primjerice kost ili neku ambalažu, što bi dovelo do komplikacija prilikom prerađivanja biootpada. Naš biootpad ima vrlo visoku kvalitetu i u slučaju miješanja postoji mogućnost da bi njegova vrijednost mogla pasti. Zato namjeravamo odvojeno odlagati biootpad koji će se prikupljati iz domaćinstava - rekao je Igor Toljan, voditelj podružnice Zrinjevac.
U Zagrebačkom holdingu su nam također potvrdili da će se otpad odlagati u Zrinjevcu te da će se poslije prodavati ovlaštenom oporabitelju. Konačno je rješenje, pak, gradnja kompostane u koju će se onda odvoziti zagrebački biootpad, ali pitanje je kada će se - i hoće li se - taj projekt ostvariti. Naime, u medijima su se pojavile informacije da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u pregovorima s gradonačelnikom Novske Marinom Piletićem oko gradnje postrojenja za obradu biootpada na području industrijske zone Novske.
Poziv na otpor
Piletić je izjavio da je riječ o investiciji “vrijednoj 50 milijuna eura, koja bi donijela 40-ak radnih mjesta”, no Vlado Klasan, bivši gradonačelnik Novske, poziva građane na otpor jer smatra da će ta kompostana “otrovati generacije Novljana”.
Mnogi zato strahuju da bi se ponovno mogao dogoditi scenarij “Brezovica” čiji su mještani prisilili Grad da pronađe alternativnu lokaciju za gradnju kompostane. Hoće li to biti slučaj i u Novskoj, to ćemo još vidjeti, ali treba napomenuti kako sudbinu kompostane u ovom trenutku drže gradski vijećnici Zagreba i Novske. Naime, ta odluka treba prvo proći na gradskim skupštinama tih gradova.
Učestalost odvoza
Bilo kako bilo, hrvatska metropola je napokon nastavila s akcijom odvojenog prikupljanja otpada. Spremnici za biootpad u fazi su podjele, pronađeno je privremeno odlagalište, kao i oporabitelj. U Čistoći su čak najavili kako će ići budući odvoz otpada iz smeđih spremnika koji bi trebao krenuti već idući tjedan.
- Učestalost odvoza biootpada je jednom tjedno u svakoj gradskoj četvrti. Vrijeme primopredaje biootpada na dan odvoza je između 14 i 22 sata. U užem centru grada odvoz će biti u noćnim satima, od 21.30 do 5.30 sati - poručili su iz Čistoće.
Što se smije bacati u smeđi spremnik
ODLAŽE SE:
- kuhinjski otpad (ostaci i kore voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.)
- vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.)
- male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci)
- Građani u kućama biootpad mogu prvo staviti u biorazgradive ili papirnate vrećice ili ga omotati u papir, a to mogu učiniti i građani u stanovima u slučaju da prije roka potroše svoju zalihu vrećica
NE ODLAŽE SE:
- ostaci termički obrađene hrane
- meso, riba, kosti, koža
- mliječni proizvodi, ulja i masti
- pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpadobojeni i lakirani drveni otpad, odjeća, cigarete i dr.