Neke zgrade u zagrebačkom Donjem gradu pretrpjele su veća konstruktivna oštećenja, zbog kojih je bolje ne ostati stanovati u njima, odnosno ne koristiti ih do obnove ili popravka.
Sa stručnjakom Žarkom Željkom, sudskim vještakom za graditeljstvo, analizirali smo koje su potencijalno opasne situacije i oštećenja na objektima, izvana i u unutrašnjosti, s fotografskim primjerima koje je sakupio na procjenama ovih dana.
Ako imate neki odovakvih oštećenja važno je pozvati stručnjake na procjenu sigurnosti. Također, neka oštećenja koja mogu odavati loš dojam vlasnicima stanova nisu statička, više su vizualna jer je recimo pala boja ili žbuka sa zida ili je spoj zidova ostao bez boje, te nisu opasna.
OŠTEĆENJA IZVANA
1. Dijelovi krova ili fasade koji još nisu otpali, ali su se odvojili od vanjskih zidova moguća su opasnost za prolaznike i stanare.
2. Opasna su lokalna konstruktivna oštećenja na krovovima - oštećenja dimnjaka, betonskih krovnih ukrasa, kućica, tornjeva. Ostatak zgrade može biti konstrukcijski u dobrom stanju, ali mogućnost od urušavanja dimnjaka, krovnih vijenaca ili zidanih i betonskih krovnih elemenata može predstavljati razlog da se kuća ne smije koristiti dok se navedeni problem ne riješi.
U Zagrebu najviše problema sada zadaju urušeni dimnjaci, dijelovi krovnih vijenaca, betonski ukrasi koji su popucali, djelomično popadali s krovova i fasada, i još uvijek na velikom broju zgrada postoje komadi težine pola kilograma do jedne tone koji su svi potencijalno opasni po život ljudi koji ulaze u zgradu, borave u njoj ili samo prolaze ispred.
UNUTRAŠNJOST
U zgradama postoje razne štete nastale na zajedničkim dijelovima, na stubištima i liftovima te štete nastale na stanovima.
1. Liftove koji su sumnjivi trebaju pregledati stručnjaci strojari. Stube su uglavnom u većini zgrada doživjele samo manja oštećenja i uglavnom su sigurna za korištenje osim ako se pojavila neka pukotina šira od 2-3 milimetra po cijeloj širina stubišnog kraka.
2. U stanovima treba prvo obratiti pažnju na nosive zidove. To su u većini zgrada vanjski nosivi zidovi i paralelni zidovi s vanjskim, obično širine četrdesetak centimetara na više. Ako postoje šire pukotine na takvim zidovima koje su duže od 1,5 metra i šire od 2-3 milimetra onda treba zvati stručnjaka statičara da pogleda te zidove i utvrdi njihovu nosivost.
3. Nužno je utvrditi stanje nosivih stupova i greda, ako su popucali ili je vidljiva armatura onda su ti dijelovi stana opasni za boravak. Moguća su i oštećenja nadvoja iznad vrata i prolaza u stanovima te je važno odrediti je li došlo samo do pucanja žbuke, odvajanja okolnog zida ili do puknuća AB grede i progiba.
4. Najčešće štete u stanovima odnose se na pukotine na pregradnim zidovima koji su građeni od opeke i ožbukani. Velika većina tih zidova je popucala jer nisu imali dovoljnu elastičnost pratiti horizontalno gibanje zgrade koje je izazvao potres. Kako se radi uglavnom o visokim stanovima, visine veće od 3 metra, raspona soba 4 do 5 metara, tako su i plohe zidova i stropova velike.
Napukli zidovi uglavnom nisu u takvome stanju da će se sami srušiti, ali ako se ponovi potres iste ili nešto niže amplitude mogu se urušiti, a još je vjerojatnije da mogu s njih pasti komadi žbuke. U tom slučaju postoji opasnost da se odlomi komad žbuke stropa ili zida koji može biti težak stotinjak kila, što bi moglo uzrokovati teške ozljede ili smrt. Dakle, većina stanova imaju samo oštećene pregradne, nenosive zidove, ali i oni sami predstavljaju potencijalnu opasnost za boravak ljudi u slučaju novog jačeg podrhtavanja tla.
ŠTO GOTOVO SIGURNO NIJE OPASNO
1. Neka oštećenja mogu izgledati loše, ali nisu opasna. Ako je palo nešto boje ili žbuke sa zida ili je spoj zidova ostao bez boje, a moguće je i da je recimo puknuo dublje neki pregradni zid od knaufa, to gotovo sigurno nije opasno za nastavak stanovanja, ali je poželjna renovacija vjerojatno uz sredstva pričuve ili osiguranja.