SPORTSKE DVORANE

Tisuću učenika tjelesni odgoj ima na hodniku

OŠ Granešina: Uskoro im se bliži 150. obljetnica, a nikad nisu imali dvoranu. Na jedinom igralištu bili su prisiljeni sagraditi novo krilo zgrade, a sada već i roditelji đaka koji su pohađali istu školu polako gube strpljenje
 Drago Sopta/Cropix

Kad se oglasi zvono, a učenici I. OŠ Dugave krenu na nastavu tjelesnog odgoja, gotovo i nema sporta i vježbe koju ne bi mogli prakticirati u svojoj dvorani.Ona se prostire na 600 četvornih metara, a učenicima su na raspolaganju švedske ljestve, grede, obilje lopti i strunjača, golovi, koševi, ruče i ostala oprema potrebna za kvalitetnu nastavu tjelenog odgoja.

Zagrijavanje u auli

- Učenici imaju suvremene sanitarne čvorove, toplu vodu i visok higijenski standard - ističe ravnatelj škole Tomislav Cvitanović.

Istodobno kad osmoškolci iz Dugava izlaze iz svlačionica i ulaze u veliku dvoranu, učenici OŠ Granešina u razredima odijevaju trenirke i obuvaju tenisice. Umjesto u dvorani, nastavu tjelesnog odgoja održat će u predvorju škole.

- Idemo, za zagrijavanje napravite nekoliko krugova po auli - govori profesor tjelesnog odgoja.

Učenici pritom moraju paziti kako se ne bi sudarili s nekim od posjetitelja. Kako vježbaju u predvorju, kroz koje mora proći baš svaka osoba koja ulazi u školu, nastavi tjelesnog tako svjedoči i poneki roditelj koji je došao na informativni sastanak, kao i profesori drugih nastavnih predmeta.

- To je kao na kolodvoru. Dvije nastavnice tjelesnog na kraju su otišle od nas jer nisu mogle podnijeti takve uvjete rada. Uvijek netko dolazi i odlazi usred nastave, ali mi jednostavno nemamo drugog izbora - objašnjava Marijan Vulić, ravnatelj škole.

Škola nikad nije imala dvoranu, a ostala je i bez školskog igrališta. Naime, zbog velikog broja učenika škola je nadograđena, a školsko igralište odabrano je kao najadekvatnije zemljište za gradnju.

Koriste tuđe dvorane

- Bliži nam se 150. obljetnica škole, a tjelesni vježbamo u predvorju. Pa to je strašno - požalio se Vulić. Roditelji, kaže, već su odavno naviknuti na takve uvjete rada. I oni su, naime, većinom pohađali istu školu pa su dobro upoznati sa situacijom. Ipak, i njima je strpljenje pri kraju pa se pitaju kad će na red doći škola u Granešini i kad će Grad napokon učenicima osigurati prostor za vježbu.

Vulić kaže kako se trenutno dovršava projekt za trodjelnu sportsku dvoranu i kako je izdana lokacijska dozvola.

- Osigurali smo zemljište, a sada samo čekamo na odluku Grada da gradnja može početi. Nadamo se da će to biti uskoro. Ipak smo bili prva škola u ovom dijelu grada, a imamo čak 928 učenika koji zaslužuju da tjelesni vježbaju u dobrim uvjetima - objašnjava ravnatelj.

OŠ Granešina, inače, jedna je od šest osnovnih škola na području grada koja nema dvoranu. Tu su još i OŠ “Stjepan Benceković”, OŠ Odra, OŠ “Izidor Kršnjavi”, OŠ “Ksaver Šandor Gjalski” te OŠ Trnsko. Ništa bolje nije ni srednjoškolcima. Ukupno osam srednjih škola nema sportsku dvoranu, a većina ih se snalazi tako da koriste dvorane drugih škola ili sportskih centara.

Kako doznajemo u Gradskom uredu za obrazovanje, sve škole kojima nedostaju sportske dvorane na popisu su prioriteta , ali čak i ako ima novca, problem je osigurati zemljište za gradnju.

- OŠ Granešina ušla je u program za 2010., ali ondje smo imali puno neriješenih imovinsko-pravnih odnosa vezanih uza zemljište na kojem će se raditi dvorana. Bili su to privatni vlasnici i njihovi pravni sljednici pa je proces otkupa tog zemljišta trajao dugo - kažu u uredu za obrazovanje.

Samo 4 strunjače

Svoju dvoranu nemaju niti učenici OŠ “Izidor Kršnjavi”. Oni koriste dvoranu obližnje Upravno-birotehničke škole.

- Nastavu tjelesnog istodobno imaju učenici prvih i osmih razreda. Većina rekvizita je oštećena jer ih koristi nekoliko škola, a naša škola ima samo četiri strunjače i jedna gredu - kaže ravnateljica Irena Sertić. Zbog problema u održavanju nastave, tvrdi, u posljednjih su 10 godina zapazili porast pretile djece te znatno više alergičara.

Na nastavi nedostaje 7 tisuća lopti

Čak i one škole koje imaju vlastitu dvoranu redovito se susreću s problemima u nastavi. Naime, prema analizi Gradskog ureda za obrazovanje, obavljenoj lani, 80 posto škola izrazilo je potrebu za nekom vrstom investicijskog održavanja kao što su promjena parketa ili krova. Također, zagrebačkim učenicima nedostaje 7 tisuća lopti, 1500 strunjača, 550 švedskih ljestvi, 4 tisuće vijača, 180 kozlića, 1700 palica, 300 stolova za stolni tenis i mnogih drugih pomagala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 21:49