Životi građana grada Zagreba su ugroženi i mogli bismo imati i smrtne slučajeve od posljedica trovanja ugljičnim monoksidom ako će ljudi i dalje sami uključivati plin u svojim stanovima, oštro poručuju zagrebački dimnjačari koji zadnja tri dana, otkako je razoran potres pogodio Zagreb, provode inspekcije dimnjaka u užem i širem centru grada. Prema procjenama Nenada Zrinskog, upravitelja dimnjačarske obrtničke zadruge, nijedan zidani dimnjak u centru nije siguran za upotrebu i svi koji se u tim stanovima griju na plin mogli bi biti u opasnosti.
S njim i dvojicom njegovih kolega Stjepanom Crljenom i Tomislav Lokasom u srijedu smo izašli na teren. U sklopu inspekcije koju svakodnevno provode u centru grada popeli smo se na krov stare stambene zgrade u Ulici Ljudevita Posavskog. Ustanovili su da je nekoliko zidanih dimnjaka na vrhu urušeno, a spustivši sondu cijelom vertikalom od 20 metara uočili su i da je u unutrašnjosti dimnjaka situacija prilično loša. Gomila rupa i otpalih cigli. To je velika opasnost, upozoravaju.
- Problem je u tome što ljudi pogledaju na krov i ako vide da je dimnjak na mjestu ili malo oštećen zaključe da je sve u redu i da mogu pustiti plin. To je samo vrh, a dimnjak se proteže po cijeloj vertikali zgrade. Znači, ako postoji oštećenje na bilo kojem dijelu tog dimnjaka on nije siguran za upotrebu. Ljudi su neodgovorni, truju se monoksidom, a da to ni ne znaju - govori upravitelj Zrinski.
Inspekcija
Stoga, svi koji su netom poslije potresa u svojim zgradama i kućama isključili plin, prema odluci Gradske plinare, sada moraju imati pozitivan nalaz statičara i pozitivan nalaz dimnjačara da bi ga opet uključili. Zamjenik predstavnika stanara zgrade u Posavskoj Damir Bernardi, nakon izvršene inspekcije, dobio je očekivano nepovoljan nalaz, odnosno papir na kojem stoji “Svi su dimnjaci urušeni i ne smiju se koristiti do daljnjeg”.
On nam je iznenađeno kazao da kod njih do ovog trenutka nije nitko bio tko bi ih na to upozorio. Priznaje da su uključili plin i da ga upravo koriste u zgradi. Nemaju drugog izbora, tvrdi. Na naše pitanje nije li ga strah od otrovanja monoksidom, odgovara da redovito otvaraju prozore.
- A što da radimo sad? Kako da se grijemo, kako da imamo toplu vodu, kako da skuhamo ručak ili večeru? - pita nas.
Prema svemu sudeći, u toj će situaciji, ne samo stanari Posavske, nego stanari svih zgrada u užem i širem centru sa zidanim dimnjacima, čiji je broj nemoguće odrediti, ostati najmanje nekoliko mjeseci. Iako je u ovom trenutku na terenu stotinu mobiliziranih dimnjačara, prema riječima Zrinskog, inspekcije će potrajati, a zasad se čini da nijedan dimnjak u tom području neće moći dobiti njihov pozitivan nalaz.
- Ljudi sada mogu koristiti električne grijalice ili radijatore i s upraviteljem zgrade vidjeti kako će sanirati dimnjake. Ponavljamo, ovo predstavlja životnu ugrozu. Ljudi ne smiju biti neodgovorni - govori.
Ipak, pitamo, kako će ljudi pogođeni velikim štetama na vanjskim i unutarnjim dijelovima zgrada, još izdvojiti i novac za sanaciju dimnjaka. Kako će ostati u situaciji bez grijanja i tople vode mjesecima?
- Jasno je, naravno, da će to biti veliko financijsko opterećenje. Zato smatram da parcijalna rješenja, sanacija zgradu po zgradu nije nikakvo rješenje. Ali ako se sanacija dimnjaka organizira na nivou grada i uz pomoć gradskih sredstava to bi bio najsigurniji put - kaže nam dimnjačar Stjepan Crljen dok se spuštamo u haustor zgrade.
Da se zima nenadano vratili i većina onih koja nije napustila svoje stanove u centru, a poslušala je upute i isključila plin u zgradama, sada nema grijanje, tople vode ni mogućnosti kuhanja na plin, uvjerili smo se u Kačićevoj ulici. Tamo smo našli nekoliko stanara koji su još uvijek u svojim stanovima - u kućnim papučama i zabundani u zimskim jaknama.
Nikica Papić, stanar stana u prizemlju u Kačićevoj 15, dočekao nas je u debeloj jakni i zimskoj kapi sjedeći na trosjedu. Poslušao je nadležne i zatvorio plin, a sada dva dana, kako kaže, sjedi tako obučen na kauču dnevne sobe, okružen popucalim zidovima i čeka statičara i dimnjačara koji jedini mogu potvrditi da je sigurno opet pustiti plin.
- Zatvorili smo plin, prema uputama, odmah poslije potresa. To znači da sad nema tuširanja, nema grijanja i nema kuhanja. Nema teorije da na svoju ruku nešto radimo jer su sva tri dimnjaka na vrhu srušena. Nema nam sada druge nego da čekamo - govori Papić.
Zid i žbuka
Sveučilišni profesor Ivica Prlender, njegov susjed, isto je u svojem stanu u potkrovlju bez plina, bez grijanja i tople vode. Uz to, stan je jako stradao u potresu i sada u toj hladnoći još mora uklanjati dijelove zida i žbuke.
Ivica Prlender
- Moj je stan u potkrovlju. Znači da je ravno iznad mene gore razrušen dimnjak koji samo čeka da propadne kroz krov ravno u moj dnevni boravak. Recite mi, kako ćemo sada svi u zgradi dogovarati tu sanaciju. Iako meni to visi nad glavom nekoga na prvom katu to možda nije briga - govori očajni profesor upirući prstom prema plafonu.
Ipak, nekolicina stanara Kačićeve i okolnih ulica, koji su nas zamolili za anonimnost, misle da cijela situacija i nije toliko dramatična. Tvrde da je širenje panike zapravo agenda dimnjačara i povezanih tvrtki koji su sada našli priliku za zaradu.
Uspoređuju to s razdjelnicima za centralno grijanje. Naime, jedino rješenje koje stanari s urušenim dimnjacima sada imaju na raspolaganju jest uvođenje kondenzacijskih bojlera i provlačenje cijevi kroz dimnjak.
To je propisano direktivom Europske unije.
Sanacija cijele vertikale dimnjaka je neisplativa, a uvođenje kondenzacijskih bojlera, koji su i prije nekoliko godina bili predmet prijepora, govore stanari, nije jeftino, najmanje 15 tisuća kuna po stanu u zgradi na četiri etaže.
Ne uključujte plin bez potvrde ispravnosti dimnjaka i statike!
Prema informacijama iz operativnih službi u Gradskoj plinari, oko 5 tisuća poziva dnevno upućeno je kako bi se u zgrade ponovno pustio plin i normalizirao život. - Izlazeći iz zgrade tijekom potresa u nedjelju iskopčali smo plin u našem ulazu i sada ga ne možemo dobiti nazad, a i ne znamo kada će to biti izvedivo - kaže stanarka stambene zgrade s 28 stanova u naselju Klaka.
- Susjedni ulaz nije zatvorio plin i oni ga najnormalnije koriste, imaju koliko-toliko očekivani život u ovom trenutku. Mi se smrzavamo i ne znamo kada ćemo doći do plina, a u stanovima su i ljudi u visokoj životnoj dobi i djeca - opisuje kako izgleda svakodnevica.
- Mi nismo za iseljenje, zgrada nije stradala, samo što nitko ne zna kakvo je stanje sa zidanim dimnjacima na krovu - govori o ključnom dijelu problema ponovnog ukopčavanja plina. Naime, gradska je plinara objavila protokol po kojemu će se ponovno puštati plin u zgrade. Potrebno je, prije svega, dobiti pozitivan nalaz dimnjačara i statičara o ispravnosti dimnjaka i sigurnoj statici zgrade.
Nakon toga Plinara šalje svoje ljude kako bi provjerili sve plinske instalacije u stanovima. Pritom, radi zaštite svojih djelatnika i stanara, Plinara traži da stanovi budu dezinficirani prije i nakon dolaska njenih djelatnika. Dodatno, inzistira da stanari imaju svoju penkalu kako bi potpisali dokument o stanju instalacija, dakle, do krajnjih mjera brinu o sigurnosti.
Problem je što upravitelji zgrada, prije no što se jave Plinari, moraju osigurati pregled i eventualne popravke dimnjaka i instalacija u zgradama. Iznimno je opasno puštati plin u zgrade bez ovih provjera jer dimnjaci mogu biti oštećeni u svojoj unutrašnjosti, što u konačnici može izazvati trovanje i teže posljedice za stanare.
Zbog toga će svi radovi potrajati neko vrijeme, osobito što i Plinara radi s manjim brojem djelatnika zbog situacije s koronavirusom. Milan Bandić je donio odluku kojom se rok za podmirenje računa (koji može iznositi i nekoliko tisuća kuna!) za ispitivanje plinskih instalacija Gradske plinare Zagreb odgađa za vrijeme pandemije koronavirusa te s obzirom na prirodnu nepogodu koja je pogodila Zagreb. Zbog neplaćanja u roku neće biti obračunate ni zatezne kamate niti će se pokretati ovrhe za neplaćene obveze. (B. Vlašić)