Koliko je zgrada pregledano i kakva su oštećenja na građevinama?
- Prema podacima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo do proteklog vikenda pregledano je 11.022 zgrada. Od tog broja crvenu naljepnicu koja signalizira da zgrada nije sigurna odnosno da je ‘neuporabljiva zbog vanjskih utjecaja’ dobile su 122 građevine, a njih 527 dobilo je ‘crvenu’ jer su ‘neuporabljive zbog oštećenja’. One sa ‘žutom naljepnicom’ koje trebaju detaljan pregled je 1285, a sa žutom koje trebaju hitne intervencije je 1573. Zelene su dobile zgrade koje se mogu upotrebljavati bez ograničenja, njih je 4097, te one ‘uporabljive s preporukom o postupanju’ kojih je 3418.
Koliko je zgrada osposobljeno da se u njih vrati?
- Službeni podatak nije poznat, zna se jedino kako je osposobljena zgrada Hrvatskog sabora te da se brzo krenulo u sanaciju zgrade Županijskog suda u Zagrebu, no doznajemo da ta obnova nije pri kraju.
Koliko je dimnjaka skinuto, a koliko krovova pokriveno?
- Točni podaci i dalje nisu službeno poznati, ali samo su vatrogasci skinuli 3348 dimnjaka.
Na koliko su intervencija od potresa izašli vatrogasci?
- Vatrogasci Zagreba, njih 330 u pet postaja, od 22. ožujka do danas odradili su 3432 hitne intervencije (kroz godinu ukupno bude 4202 hitne intervencije). Istovremeno su odradili 117 požara, i to sve u vrijeme korona epidemije, a u samoizolaciji su samo dva vatrogasca JVP-a Zagreb.
Koliko je šute skupljeno prilikom čišćenja grada?
- Službe Grada Zagreba su nakon potresa prikupile 10.000 tona građevinskog otpada i šute s više od 600 lokacija, a pola ih je bilo na području Gornjeg i Donjeg grada, priopćili s iz Gradske uprave. Građevinski otpad i šutu uklonile su nadležne službe Grada Zagreba u koordinaciji s ekipama Čistoće, Zagrebačkih cesta, Zrinjevca i vatrogasaca.
Koliko je ljudi i dalje smješteno u Studentskom domu Cvjetno naselje?
- U Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu u nedjelju je bilo smješteno 512 ljudi koji su nakon potresa ostali bez krova nad glavom. U prvom valu je, kaže nam Mario Župan, zamjenik ravnatelja za zajedničke poslove, došlo 489 ljudi, ali otad je dom napustilo 40-ak osoba. U domu je smješteno 70-ak obitelji, a među djecom je beba od dva mjeseca pa do 17 godina. Oni su smješteni u tri paviljona, odnosno 600 kreveta raspoređenih u oko 300 soba.
Koliko je donacija skupio Grad Zagreb?
- Grad Zagreb objavio je kako stanje na računu za posebne namjene - sredstva za saniranje posljedica potresa na dan 14. travnja 2020. iznosi 15,388.575,79 kuna, 168.980 eura i 5000 CZK. Saldo tog računa je 6. travnja iznosio 4,593.275,79 kuna, 118.930 eura i 5000 CZK. Iz Grada su tad izdvojili izvore tih donacija te utvrdili kako su gradovi iz zemlje i inozemstva donirali 539.740 kune i 115.000 eura; donacije pravnih osoba iznosile su 3,736.800 kuna; ostale donacije (fizičke osobe; gospodarski subjekti) iznosile su 316.735,57 kuna; 3930 eura i 5000 CZS.
Koliko je donacija skupila država?
- Taj podatak zasad nije poznat.
Dokle se došlo sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice?
- U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja očekuju da će prijedlog zakona uskoro biti spreman za javno savjetovanje. U taj proces uključili su, kažu, predstavnike struke već u početnoj fazi kako bi dobili što kvalitetniji prijedlog zakona sa što višim stupnjem suglasnosti među različitim strukama. Nakon toga prijedlog ide na javno savjetovanje, kako bi se i građani upoznali s odredbama i ciljevima ovog zakona te dodatno iznijeli i svoje prijedloge koji će se razmotriti. Na izradi zakona radi se intenzivno, nacrt prijedloga zakona je već izrađen.
Dosad su održane dvije sjednice za izradu zakona, 31. ožujka i 7. travnja, a u međuvremenu su održana i dva sastanka stručnih radnih grupa: 8. travnja održan je sastanak radne grupe za obnovu i sanaciju dimnjaka, a 9. travnja sastanak radne grupe za naziv i sadržaj projektne dokumentacije. Komunikacija sa stručnjacima odvija se na dnevnoj razini, a sljedeći tjedan predviđen je novi sastanak radne skupine za zakon. Paralelno s pripremom zakona, kažu, rade i na preventivnoj sanaciji. Mnogi se ne mogu vratiti u svoje stanove, a oni koji su se vratili nemaju toplu vodu.
- Zato ponovno apeliram na upravitelje zgrada da poduzmu sve radnje, posebice na pripremi projektne dokumentacije za sanaciju dimnjaka. Ova Vlada će osigurati sredstva i za sanaciju dimnjaka i za ugradnju novih bojlera, a kao što je već poznato, osigurat će se i sredstva za ojačanje statike zgrada, kao i za gradnju kuća onima kojima su srušene te obnovu javnih zgrada i simbola Zagreba - poručuje ministar Predrag Štromar.
Koji bi propisi novim zakonom trebali biti stavljeni izvan snage?
- Na obnovu i uklanjanje zgrada te gradnju zamjenske obiteljske kuće, koja se provodi na temelju ovoga Zakona, ne primjenjuju se propisi kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja i inspekcijski nadzor građenja te posebni propisi koji utječu na propisivanje ili određivanje uvjeta za gradnju građevina. No stavkom tog zakona ne isključuje se primjena propisa kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja i inspekcijski nadzor građenja te posebnih propisa koji utječu na propisivanje ili određivanje uvjeta za gradnju građevina u odnosu na zgrade za čiju obnovu nije podnesen zahtjev na temelju ovoga zakona.
Također u svrhu saniranja štetnih posljedica i propisi o javnoj nabavi ne primjenjuju se na nabavu robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova koje Europska komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije.
Zbog transparentnosti bit će javna nabava, ali će se sam postupak propisati programom Vlade, što će uslijediti nakon što zakon bude na snazi. Dodatno se neće primjenjivati ni dio zakona o ublažavanju posljedica elementarne nepogode. Treba reći da dio građana želi samostalno i odmah krenuti s obnovom što naravno mogu i radimo na tome da se omogući povrat sredstava za sve one zahvate koji će biti obavljeni prema pravilima struke.