Do ljeta će svi građani dobiti nove spremnike za reciklabilni otpad. Ovako su na početku godine govorili nadležni ljudi iz Grada, a obećanje su dodatno potvrdili prošli tjedan slanjem informativnih letaka o sortiranju.
Ipak, čini se da građani još neko vrijeme neće koristiti informacije s letka jer spremnici neće tako brzo doći na njihove kućne pragove. Naime, zaprimljena je žalba na javnu nabavu za kante i posude za otpad, a Mirka Jozić, pročelnica za gospodarstvo, kaže da je podjela usporena za dodatni mjesec.
- Najveći prioritet nam je podijeliti spremnike, ali smo naišli na prepreku koju ne možemo premostiti samostalno. Moramo čekati da se žalba prihvati ili odbije i tek tada možemo nastaviti raditi - kaže Jozić. U Gradu se nadaju da će do ljeta dio kvartova dobiti svoje spremnike kako bi barem na malom uzorku mogli početi s edukacijama o sortiranju, ali konačnu riječ drži Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.
Uži izbor
Žalbu na postupak podnijela je Zajednica ponuditelja koju čini Vodoskok iz Zagreba i Stražaplastika s Huma na Sutli. Oni su jedni od kandidata za dobivanje posla, a žalili su se što je, kako tvrde, u igru ušla još jedna tvrtka koja u početku nije bila na popisu.
- Naša ponuda ušla je u okvirni sporazum s ponudom još jedne njemačke tvrtke iz Berlina. Riječ je o svojevrsnom drugom krugu, gdje su naše ponude ušle u uži izbor. Naknadno je naručitelj, odnosno Grad Zagreb, dodao još jedno ime na popis. Riječ je o Gradatinu iz Sesveta, zbog čega smo podnijeli žalbu - rekao je Josip Grilec, direktor Stražaplastike.
Zajednica ponuditelja žalila se na prvih pet grupa kanti i posuda koju čini isporuka kontejnera od 1100 litara, spremnika za odvojeno skupljanje otpada, sanduka, hidrauličkih press kontejnera i pužnih press kontejnera. Vrijednost cjelokupne nabave iznosi 60 milijuna kuna, a riječ o više od 200.000 kanti i posuda. Ponude su se primale do 25. siječnja ove godine i sve je išlo po planu do 21. veljače, kad je zaprimljena žalba, zbog čega je postupak naglo zaustavljen. Sada je pitanje kad će se postupak nastaviti, odnosno kad će se spremnici podijeliti građanima.
Dokumentacija
Pročelnica Jozić smatra da je nabava usporena za mjesec dana, zbog čega će se raspodjela spremnika pomaknuti na ljetne mjesece. To je u slučaju da žalba bude odbijena, ali što će biti bude li prihvaćena i na koji način? Bude li se morao izmijeniti dio dokumentacije, posao će se možda odgoditi iza ljeta. Najcrnji scenarij je onaj prema kojem bi se poništila Odluka o odabiru ili cjelokupna dokumentacija. Tada spremnici možda neće doći ni do početka 2019. godine.
Dok se cijela ova trakavica ne riješi, građani će i dalje većinu otpada bacati u jedan spremnik. U tom slučaju će bacati 85 posto reciklabilnog otpada. Naime, istraživanje tvrtke Ecoina pokazalo je da većinu otpada na Jakuševcu čini papir, plastika te biootpad. Prema njihovu istraživanju, u 100 kilograma miješanog smeća gotovo trećinu čini biootpad, jednu četvrtinu zauzima papir i karton, a 15 posto otpada na plastiku i stiropor. Kad se uzme u obzir da otprilike 630 tona otpada na dan završi na zagrebačkom smetlištu, to znači da bi se 535 tona sirovina moglo upotrijebiti ponovno.
Ovakvo istraživanje provodi se posljednjih 15 godina, a podaci pokazuju da su građani u tom vremenu naučili sortirati otpad. Recimo, u odnosu na 2002. godinu udio papira smanjen je za sedam posto, a udio plastike i stiropora pao je za čak 12 posto. S druge strane, povećanje je zabilježeno kod biootpada koji je sa 5,5 posto skočio na 21 posto.
Što se tiče Jakuševca, trenutačno stanje je sljedeće: na odlagalište se godišnje otprilike doveze oko 230.000 tona otpada koji se odlaže na drugi dio šeste, odnosno posljednje raspoložive plohe. Na cijelom odlagalištu već sada je zakopano oko 12 milijuna kubika smeća, a ima mjesta za još dva milijuna kubika. Ako se Jakuševac nastavi puniti ovim tempom, već 2024. godine neće biti mjesta za dodatne količine otpada.
Nemar građana
Tome u prilog ne idu ni konstante slike prenatrpanih zelenih otoka jer otpad koji nije u kontejneru, na kraju završi u kamionu za miješani otpad. Čak su i novi podzemni spremnici u Kranjčevićevoj i Primorskoj završili zatrpani u smeću iako je riječ o investiciji od gotovo 200.000 kuna, koja je trebala poslužiti kao novi primjer sortiranja otpada. Pročelnica Jozić kaže da se u ovom slučaju ne može kriviti Čistoća i da je riječ o nemaru građana. Ipak, napominje da će se već sljedeće godine primijetiti velika razlika u sastavu otpada na zagrebačkom odlagalištu.
- Kada krenu sve potrebne mjere i podijeljeni svi spremnici, smanjit će se količina miješanog komunalnog otpada jer će se uvelike povećati sortiranje otpada kod građana, čime će sav reciklabilni otpad završiti kod predviđenih oporabitelja - smatra Jozić.