Unatoč reputaciji da je bio ravnodušan, Albert Einstein bio je zapravo strastven čovjek u svojim osobnim i znanstvenim stremljenjima, tvrdi Walter Isaacson, poznati američki pisac, bivši izvršni urednik magazina Time te bivši direktor CNN-a. Vrsni biograf poznatih ličnosti, Isaacson je diljem svijeta poznat po biografiji Stevea Jobsa, koju je na hrvatskom jeziku prije tri godine objavio EPH.
Ovih dana u Americi su objavljene njegove dvije nove knjige: “The Innovators: How a Group of Hackers, Geniuses, and Geeks Created the Digital Revolution”, koja tragom blockbustera o Steveu Jobsu govori o tvorcima kompjutora i interneta, i “Einstein: The Life of a Genius”, sveobuhvatna biografija tvorca teorije relativnosti koja povezuje Einsteinov rad s njegovim kompleksnim privatnim životom. Nova Einsteinova biografija zasnovana je na Isaacsonovu istraživačkom radu te relativno nedavno objavljenim osobnim dokumentima slavnog fizičara koji je postao i ikona popularne kulture.
- Einstein je bio različit od većine velikih znanstvenika svoga doba. Neki su vjerojatno bili inteligentniji u čistoj matematici nego on. Ali Einstein je razmišljao izvan okvira i svoju kreativnost primjenjivao na drukčiji način. Einsteinov rad imao je vrlo osobni karakter, žig koji ga je učinio prepoznatljivim na način na koji je Picasso prepoznat kao Picasso - tvrdi Isaacson.
Zaljubio se u Zürichu
Rođen 1879. u Ulmu u židovskoj obitelji srednje klase, Albert Einstein nije se činio nadarenim djetetom. Kasno je progovorio, a u školi, koja mu je bila dosadna, bio je loš u matematici. Njegova potraga za otkrićima počela je kada je kao 16-godišnjak pokušavao dokučiti što bi se dogodilo s njegovom slikom u zrcalu ako bi se on počeo kretati brzinom svjetlosti. Mladi je Einstein 1896. godine iz drugog pokušaja upisao studij matematike i fizike na Švicarskom nacionalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zürichu, gdje se zaljubio u 21-godišnju srpsku studenticu Milevu Marić, jedinu ženu na njegovoj godini. “Žestoka crnka” Mileva Marić u ljeto 1896. godine upisala se na Medicinski fakultet u Zürichu, ali se u jesen prebacila na ETH.
- Njih dvoje su se ludo voljeli, a imali su izvanbračnu kćer koju su dali na posvojenje. Naposljetku su se vjenčali kad je Einstein, nakon mnogo muka, dobio posao u patentnom uredu - zapisao je Isaacson.
Kći umrla od šarlaha?
Liesserl, izvanbračna kći Alberta i Mileve, rođena je u siječnju 1902. u blizini Novog Sada. Kako su je odmah dali na posvajanje, nakon dvije godine izgubili su njezin trag. Nikad se nije doznalo što se dogodilo s Liesserl: prema nekim teorijama umrla je od šarlaha, ali nikad nije nađena njezina smrtovnica. Albert i Mileva vjenčali su se 1903. godine te dobili dva sina, Hansa Alberta (1904.), kojega su zvali Adu, i Eduarda (1910.), kojega su zvali Tete.
- Dok je Einstein radio u patentnom uredu, u svoje slobodno vrijeme, napisao je ona četiri od pet radova koji su transformirali fiziku. Mileva mu je pomagala provjeravajući matematiku u njegovim radovima. Istinski mu je pomagala, ali ideje su bile Einsteinove - ustvrdio je Isaacson.
“Čudesne” 1905. godine Einstein je objavio tri velika rada: specijalnu teoriju relativnosti, objašnjenje Brownova gibanja i objašnjenje fotoelektričnog efekta. Za njegov se rad pročulo te je 1911. postao profesor na Sveučilištu u Pragu, a 1914. u Berlinu. Krize u njegovu turbulentnom braku s Milevom tada su samo eskalirale.
- Mileva ga je 1915. godine ostavila u Berlinu te se vratila u Zürich sa sinovima. Einstein je tada patio od jakih bolova u trbuhu koje je dodatno pogoršala nestašica hrane u Prvom svjetskom ratu. Njegovala ga je sestrična Elsa s kojom se naposljetku kasnije oženio - napisao je Isaacson. Einsteinova veza sa sestričnom Elsom počela je još 1912. godine dok je ona bila u braku s Maxom Löwenthalom. Vjenčali su se 1919. godine, kada je Mileva naposljetku pristala na razvod braka.
- Einstein je Milevi ponudio nagodbu. Ako pristane na rastavu, dat će joj novac od Nobelove nagrade za koju je očekivao da će je jednom dobiti - zapisao je Isaacson.
...