Na jučer održanoj aukciji središnja bankaje bankama plasirao ukupno 530 milijuna kuna, koliko su i tražile, na rok od pet godina i po fiksnoj kamatnoj stopi od 1,2 posto. Budući da je prethodna takva aukcija održana u studenom prošle godine, očito je da proteklih godinu dana banke nisu imale interesa za tom vrstom sredstava.
U cijeloj 2016. godini, u kojoj je Hrvatska narodna banka i počeo primjenjivati taj financijski instrument, banke su putem četiri aukcije posudile 993,4 milijuna kuna, pri čemu na onoj posljednjoj samo 47,5 milijuna kuna. Nešto veći interes banaka za strukturnu repo aukciju upućuje i na veći interes građana i poduzeća za kunske kredite.
Upravo kako bi potaknuo banke da intenzivnije i po povoljnijim uvjetima kreditiraju gospodarstvo i stanovništvo u domaćoj valuti, Hrvatska narodna banka je i pokrenula strukturne obratne repo aukcije, omogućavajući im pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi koja je konkurentna ostalim izvorima na koje banke računaju. Kao osiguranje HNB prihvaća više vrijednosnih papira, uključujući trezorske zapise.