Hrvatska dobiva novu Vladu, pa je i zanimanje domaće i svjetske javnosti za potezima koje će ona vući veliko. O tome, kao i o njegovim makroekonomskim prognozama, razgovarali smo s Hrvojem Stojićem, analitičarom Addiko Banka.
U ovoj godini očekujete gospodarski rast od 2,7 posto, a u sljedećoj njegovo usporavanje na 2,2 posto. Zašto?
- Usporavanje rasta hrvatskoga gospodarstva očekuje se zbog usporavanja eurozone, a time i potražnje za hrvatskim izvozom. U proteklom razdoblju porastao je udio izvoza u BDP-u, pa više ovisimo o vanjskim kretanjima. Također, teško će biti ponoviti rast turističkih prihoda od 500 milijuna eura godišnje, kakav je bio u posljednje dvije godine.
Kada je riječ o domaćoj potražnji, osobna potrošnja zadržat će sličan tempo rasta, oko 2,5 posto, a investicije će rasti oko 5 posto godišnje. Ovdje valja naglasiti da je za našu konkurentnost jako važan bio ulazak u EU. S druge strane, nepovoljna demografska kretanja, a posebno iseljavanje natprosječno obrazovanog kadra sve će više biti barijera rastu našega gospodarstva.
Kada bismo mogli očekivati početak rasta kreditnog rejtinga zemlje?
- Vjerujem da bi se to moglo dogoditi u idućih šest mjeseci ako pokažemo da su nam makroekonomski pokazatelji bolji od očekivanja, kao i da su nam fiskalna konsolidacija i stabilizacija javnoga duga bolji nego što smo očekivali. To su sami po sebi dovoljni faktori da Hrvatska izađe iz Procedure prekomjernog deficita i mislim da će tržišta to vrlo brzo prihvatiti. U tom slučaju, rejting bi nam se vjerojatno podigao za jedan stupanj.
Koji bi trebali biti prvi potezi nove Vlade?
- Prije svega kroz proračun treba pokazati jasnu namjeru daljnje fiskalne konsolidacije, a posebno stabilizacije javnog duga. Među prvim potezima svakako bi trebala biti i porezna reforma s ciljem rasterećenja cijene rada. Bilo bi dobro s njom startati od početka godine i tako otkloniti neizvjesnost radi poslovne zajednice, koja takav potez i očekuje. Time će se pokazati i vjerodostojnost nove Vlade. Također, treba pokazati da se nastavlja sa smanjenjem deficita. No, tu je rizik rješenja problema sa sindikatima oko povećanja osnovice i to bi trebalo postupno riješiti i smanjiti traženu konvergenciju.
Na čemu će se potvrđivati ili slamati vjerodostojnost Vlade?
- Svakako na fiskalnoj konsolidaciji, a poslije i na svim drugim mjerama za olakšavanje uvjeta poslovanja. Jednako tako, na ubrzanju privatizacije te na povećanju kreditnog rejtinga.
Kakve su nam, u takvim okolnostima, šanse za brže uvođenje eura?
- Euro je nama i dalje dugoročniji cilj nego što se misli. Možemo aplicirati za uvođenje eura, ali istodobno moramo pokazati i fiskalnu vjerodostojnost. U tom slučaju, vjerujem da bismo imali šanse za brži ulazak u eurozonu. Osobno podržavam raniji ulazak jer nam je to u interesu zbog niže premije za rizik.