Zimski paket mjera Europske komisije (EK), koji uz ostalo predviđa objedinjavanje energetske i klimatske strategije s ciljem povećanja efikasnosti energetskog sustava i udjela "čistih" energija, unijet će velike promjene i u hrvatski energetski sustav te dovesti do revizije niza hrvatskih zakona, rečeno je na forumu "Dan energije u Hrvatskoj".
"Hrvatsku i Europu čekaju dramatične promjene u sektoru energetike koje će početi vrlo brzo. Pred nama je snažno tranzicijsko razdoblje", rekao je predsjednik Hrvatskog energetskog društva Goran Granić.
"Nakon što dobijemo direktive EU-a vezane uz zimski paket, doći će i do revizije hrvatskih zakona, vjerojatno već iduće godine", naveo je, dodavši kako nas čekaju promjene zakona o tržištu električnom energijom, obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti kao i promjene niza podzakonskih akata.
Iako su prethodne tri reforme EU-a djelomično podbacile, puno se očekuje od četvrte, nazvane i "zimski paket mjera", prvom pokušaju EU-a da se dođe do jedinstvene energetske i klimatske politike na razini Unije. Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje je emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova za 20 posto do 2030., odnosno njihova potpuna eliminacija do 2050.
Zimski paket, objavljen prije godinu dana, obuhvatio je tržište električne energije, energetsku učinkovitost, učinkovitost korištenja energije u zgradarstvu, nove izvore energije, eko dizajn i održivo upravljanje bioenergije. U tom paketu nije plin, bez obzira na veliku povezanost pojedinih segmenata energije.
"Način kreiranja energije do 2050. bit će drastično različit od onoga što imamo danas, pri čemu će ključan biti klimatski dio zbog smanjenja CO2, o čemu će ovisiti i energetski razvoj, kako EU tako i Hrvatskoj", smatra Granić.
U iscrpnom predavanju, Granić je prognozirao budućnost energenata do 2030., odnosno 2050. godine.
U pogledu naftnih derivata, smatra da će klimatska politika kontinuirano težiti povećanju učinkovitosti motora s unutarnjim izgaranjem tako da bi se do 2050. mogla trošiti samo trećina derivata u odnosu na danas. Smanjivat će se i potrošnja prirodnog plina koja je po Graniću već dosegla ili je blizu maksimuma.
Granić najavljuje i velike promjene u sektoru grijanja i hlađenja gdje bi se, na temelju projiciranog povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, trebala smanjiti potrošnja energije za grijanje i hlađenje.
Ako se vozila usmjere prema električnim pogonima, smanjit će se korištenje biogoriva, smatra Granić.
Ćorić: Strategija donosi smjernice
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je o početku kreiranja energetske strategije do 2030. s pogledom na 2050. To je po njemu krucijalni dokument kojim će se zadati smjernice za sljedeće razdoblje.
"Hrvatski energetski potencijali dobro su poznati, no brojke u kontekstu domaće proizvodnje i potreba nisu baš najpovoljnije", smatra on.
Govoreći o novom zakonodavnom okviru EU, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić ponovio je da zimski paket mjera treba ubrzati prelazak na čistu energiju do 2030., potaknuti gospodarski rast država članica i otvoriti nova radna mjesta.
"Na razini EU-a, do 2030. udjel obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije mora biti minimalno 20 posto što će se prije svega provoditi kroz njihovo uvođenje u sektor električne energije", kazao je Validžić.
U sektoru grijanja i hlađenja države članice EU morat će udjel obnovljivih izvora povećavati za jedan posto godišnje, a potrošačima se mora omogućiti potrošnja i prodaja vlastite energije iz obnovljivih izvora, rekao je Validžić, dodavši kako EU diktira i napuštanje obvezujućih nacionalnih ciljeva država članica.
Naglasio je i da bi energetske uštede do 2030. na razini EU trebale iznositi 30 posto, uz uvjet godišnjih ušteda od 1,5 posto u odnosu na aktualnu potrošnju.