Od 1.325 poslovnih prostora u vlasništvu države kojima upravljaju Državne nekretnine, tvrtka koju je osnovao Državni ured za upravljanje državnom imovinom, njih 1.151 ima privatne korisnike. No, za samo 113 tih poslovnih prostora njihovi korisnici s državom imaju potpisane trenutno važeće ugovore o zakupu, piše Novi list, pozivajući se na podatke iz Plana upravljanja državnom imovinom za sljedeću godinu.
Kako se čini, odlična prva prilika za ministra Gorana Marića da počne rješavati nelogičnosti u sustavu upravljanja državnom imovinom.
Za čak 946 poslovnih prostora korisnici plaćaju zakupninu, ali su njihovi ugovori o zakupu istekli, dok su u 92 slučaja korisnici u poslovnom prostoru bez ikakve pravne osnove. Uz to, 174 poslovna prostora su trenutačno prazna.
„Stanje je ipak nešto bolje nego, primjerice, krajem 2013. godine, kad su važeće ugovore o zakupu imala tek 34 korisnika. Na pitanje kako je moguće da još i danas 946 korisnika koji podmiruju svoje obveze nema ugovore o zakupu, iz DUUDI-ja su nam odgovorili da je riječ o tome da po Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine država stječe u vlasništvo određene poslovne prostore, a da do sredine 2015. godine nije postojao pravni okvir kojim bi se regulirao zakupni odnos s korisnicima takvih poslovnih prostora“, piše Novi list. Mjesečna naknada koju od tih prostora dobije tvrtka Državne nekretnine je nešto veća od 3,61 milijun kuna, što je u prosjeku nešto više od 3,8 tisuća kuna po prostoru.
Od poslovnih prostora za koje korisnici imaju važeće ugovore država mjesečno zaradi od zakupnine 641 tisuću kuna, odnosno više od 5,6 tisuća kuna po prostoru.
Što se tiče bespravnih korisnika, pokreću se, kažu, postupci za iseljenje i naplatu.