Klijenti pojedinih banaka koji imaju oročenu štednju malo su razočarani posljednjih tjedana jer su dobili obavijesti da će im kamate biti niže. Val snižavanja kamata, uglavnom na devizne i novougovorene uloge, pokrenule su još u studenom Zagrebačka banka, Erste banka, Hypo banka..., a posljednja u nizu je Privredna banka Zagreb koja od 15. siječnja ima nove uvjete štednje.
Na izravni upit o tome koliko su snizile kamate stope, od pojedinih banaka nije bilo moguće dobiti izravan odgovor. No, ovisno o iznosu, valuti i roku oročenja, snižavanja se kreću od 0,1 do 0,57 postotnih poena, koliko iznosi u PBZ-u. Što bi to značilo? Hipotetski, ako je klijent u nekoj banci, primjerice, oročio 100.000 kuna na rok od pet godina i uz kamatnu stopu od 4,6 posto, do sada je mogao računati na godišnju zaradu od 4.600 kuna.
Bijeg štednje
Uz pretpostavku da će mu istekom ugovora banka ponuditi kamatnu stopu od četiri posto, to bi značilo da će njegova zarada biti 4000 kuna, odnosno 600 kuna manja. Za pet godina to bi značilo 3000 kuna. No, ti hipotetski primjeri ne znače mnogo ako se ima u vidu učestalost promjene kamatnih stopa. U jeku krize, kada su banke strahovale od bijega štednje počele su nuditi vrlo atraktivne kamatne stope. Prema podacima HNB-a, krajem 2008. na dugoročne depozite u eurima u prosjeku su dosegle 5,57 posto , a u kunama je rekord bio sredinom 2009. i iznosio je oko 6,20 posto. To znači da se na ulog od 100.000 kuna tada u prosjeku moglo u bankama dobiti 6.200 kuna godišnje.
Nakon toga slijedi kontinuirani pad i podaci za listopad govore da su kamatne stope na dugoročne eurske depozite 3,72 posto, a na kunske 4,55 posto. S obzirom da su banke posljednjih mjeseci dodatno snižavale kamate na štednju, službena statistika za prosinac i siječanj sigurno će pokazati njihov daljnji pad. Glavni razglo tome, kaže jedan analitičar, je “slab kreditni intenzitet”. Ako ne odobravaju mnogo kredita nemaju ni mnogo motiva boriti se za depozite, a to posebno vrijedi za velike banke koje imaju široku bazu štediša.
Ukupni depoziti kod poslovnih banaka na kraju listopada iznosili su 228,4 milijarde kuna, što je 2,5 posto više nego godinu ranije, ali tempo rasta ipak je usporen. U Hrvatskoj narodnoj banci kažu da je trend smanjenja kamatnih stopa očekivan, s obzirom na visoku likvidnost sustava i slabu ekonomsku aktivnost.
Visoka likvidnost
- Već dugo imamo visoku likvidnost banaka, kunsku i deviznu. U situaciji kada banke imaju visoka novčana sredstva i ne plasiraju ih, neizbježan je pritisak na smanjenje kamatnih stopa, osobito pasivnih - kaže Ljubinko Jankov izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku. Dodaje kako je to bilo za očekivati i ranije jer su banke, u uvjetima visoke likvidnsoti, plasirale novac u inozemstvu i držale bi po nultoj kamatnoj stopi, a istodobno su plaćale visoke kamate na depozite kod kuće.
Pored toga, stanje na međunarodnom tržištu trenutno je vrlo povoljno i pale su sve kamatne stope, na kredite i štednju. Ulagači su spremni posuđivati novac zemljama koje imaju status smeća uz kamatnu stopu ispod pet posto. Ipak, domaće su banke, čini se, nerado krenule u spuštanje kamata na depozite jer se boje da će izgubiti štediše. To posebno vrijedi za austrijske banke koje moraju držati potrebni omjer štednje i kredita (100 prema 110). Ako im padnu depoziti, a ne mogu naplatiti kredite, mogu pokvariti omjer kojeg su propisale austrijske monetarne vlasti.
Kada je prva banka krenula sa spuštanjem kamatnih stopa, mnogim konkurentima sigurno je laknulo. Među bankama koje se nisu pridružile trendu su Splitska banka i Hrvatska poštanska banka. U HPB-u, koja očito nastoji pridobiti klijente, kažu da su građanima u nekoliko navrata omogućili povoljniju štednju kroz različite akcije, poput „štednja za 5“ u kojoj je nudila veće fiksne kamate na oročenja u kunama i eurima. U tri i pol mjeseca, ističu, tom su akcijom privukli 1500 novih štediša, a na daljnji rast štednje građana računaju i tijekom 2013.
Najvažnija je sigurnost
Iako je HPB među onima koje nudi atraktivnije kamatne stope od konkurencije, kažu da to nije glavni adut s kojim računaju.
- Kamatne stope sigurno mogu biti motiv za štednju što potvrđuju i rezultati povremenih akcija s višim kamatama. No, za kontinuirani rast štednje građana, kakav bilježi HPB, kamate nisu ni jedini ni prvi razlog, kažu u toj banci, pozivajući se na istraživanje koje je za njih provela agencija GfK.
Čak 47 posto klijenata smatra da im je na prvom mjestu povjerenje u banku, na drugom je mjestu (s 25 posto ispitanika) dobar odnos prema klijentu, a tek na trećem visina kamatnih stopa na štednju (11 posto).
S tim vjerojatno računaju i banke koje su se odlučile na spuštanje kamatnih stopa. Ulažući u rizične oblike štednje mnogi su građani tijekom krize izgubili dobar dio imovine pa su odlučili radije igrati na sigurno. Oni kojima su kamatne stope u bankama postale nedovoljno atraktivine, s prvim znacima optimizma sigurno će potražiti unosniji način kako oploditi novac.
Više od 182.000 ljudi ulaže u investicijske fondove koje su odabrali kao oblik štednje. Do prije pet godina ti su fondovi zbog velikog povrata na ulaganje bili iznimno popularni, a ljudi su ne samo povlačili štednju iz banaka nego i dizali kredite da bi uložili u njih. Jedna od anegdota tadašnjih upravitelja fondova kaže kako mnogi od ulagača nisu niti znali naziv fonda, bilo im je bitno samo dobiti veliki povrat na uloženo.
Ulaganje u fondove
O velikim zaradama danas se priča sa sjetom jer se nakon financijske krize urušilo dioničko tržište, a ljudi su bježali iz fondova želeći što prije smanjiti gubitke. Trenutčano najbolje stoje novčani fondovi jer ulažu s najmanje rizika.
Pojedini upravitelji fondova žale se da njihovi fondovi uglavnom životare, ne samo zbog ulagačkog straha od rizika nego i zato što pojedini oblici štednje potiču ulagače da izbjegavaju fondove. Najočitiji primjer takve situacije su obveznički fondovi, koje ulagači u posljednje vrijeme izbjegavaju u širokom luku jer kažu da su kamate na štednju povoljnije nego prinosi na obveznice. No, s obzirom da se kamate na štednju postupno spuštaju, moguće je da će i za fondove uskoro doći bolji dani.
Banke: snizili smo kamate samo za eure i nove uloge
Pojedine banke nerado otkrivaju aktivnosti vezane uz kamatne stope pa su u RBA, primjerice, bili spremni dati tek informacije koje su inače dostupna na internetskim stranicama. Iz dviju najvećih banaka također se mogu dobiti tek šture informacije.
U Zagrebačkoj banci kažu da su kamatne stope posljednji puta promijenjene tijekom studenog 2012. „samo za novougovorene štedne uloge, a kamatne stope na postojeću štednju nisu se mijenjale“.
Tako navode da, primjerice, efektivna kamatna stopa na kunsku Favorit štednju na rok 12 mjeseci iznosi 3,66 posto, a za 48 mjeseci 4,04 posto.
Za deviznu Favorit štednju efektivna kamatna stopa iznosi za 12 mjeseci 3,12 posto, a za 48 mjeseci 3,81 posto.
Nakon promjena u prosincu za novougovorene depozite, PBZ od 15. siječnja „ima u ponudi kamatne stope na oročenu štednju, a visina kamatne stope ovise o roku i iznosu oročavanja“. Smanjenje se kreće od 0,3 do 0,57 postotnih poena. Primjerice, ako je netko želio orociti 25.000 eura i više na tri mjeseca dosad je dobivao kamatu od 2,99 posto, a sada 2,42 posto.
Za štednju od pet do 25.000 tisuća eura na rok od 24 mjeseca kamata se smanjila s 3,30 na tri posto. Posljednja izmjena u Hypo banci također je bila u studenom, a mijenjala se „samo fiksna kamatna stopa za valutu EUR“. Za više od 36 mjeseci smanjenja je s 3,55 posto na 3,30 posto. U najtransparentijoj Erste banci kažu da su u prosincu smanjili kamatne stope u rasponu od 0,1 do 0,2 postotna boda na oročene depozite u eurima i dolarima „i to na nove depozite i na postojeće depozite od trenutka automatskog prolongiranja“.