Europska središnja banka

Mario Draghi traži od europskih banaka da u cijelosti pokriju neosigurani dio loših kredita

    AUTOR:
    • Hina

  • OBJAVLJENO:
  • 04.10.2017. u 16:55

REUTERS/Kai Pfaffenbach

Mario Draghi

Europska središnja banka (ECB) u srijedu je objavila da bi banke od početka iduće godine trebale izdvajati veće iznose rezervacija za pokriće novih nenaplativih zajmova, najavljujući i moguće nove mjere kako bi se smanjio golemi udjel lošeg duga u bankarskom sektoru.

Nenaplativi i teško naplativi zajmovi zagušuju bilance banka i koče kreditne plasmane, zadajući glavobolju ECB-u budući da slabi rast kreditiranja neutralizira poticajne efekte niskih referentnih kamatnih stopa u eurozoni.

Počev od 1. siječnja 2018. godine banke bi prema predloženoj dopuni ECB-ovih smjernica imale rok od dvije godine da u cijelosti rezervacijama pokriju neosigurani dio kredita koji bi prema novoj definiciji spadali u kategoriju nenaplativih odnosno teško naplativih.

Osigurani dio nenaplativih novih kredita trebao bi biti pokriven u roku od sedam godina, stoji u novom prijedlogu ECB-a.

Rezervacije bi se po ECB-ovom prijedlogu povećavale postupno i linearno prema punom iznosu loših kredita, pri čemu bi stvarni iznos rezervacija u prvom dijelu zadanog vremenskog okvira mogao biti veći u slučaju da propisi pojedinih zemalja nalažu veće slojeve zaštitnog kapitala.

Ako je dio zajma osiguran a dio neosiguran, ECB će primjenjivati različite vremenske okvire za različite dijelove istoga zajma, stoji nadalje u novom ECB-ovu prijedlogu.

"Od banaka će se također očekivati da supervizorima objasne čak i minimalna odstupanja od smjernica. Temeljem pojašnjenja iz banaka ECB će procijeniti ima li potrebe za dodatnim mjerama supervizije", dodaje se u u tom prijedlogu.

Iz ECB-a ujedno najavljuju da će do kraja prvog tromjesečja iduće godine iznijeti prijedloge daljnjih mjera za suzbijanje postojećih loših kredita, uključujući i primjerene prijelazne aranžmane.

Banke su opterećene lošim zajmovima u vrijednosti približno 1.000 milijardi eura, dijelom naslijeđenih iz vremena europske dužničke krize, pri čemu su najviše pogođeni zajmodavci u zemljama poput Italije, Grčke, Španjolske i Cipra. Njihov je problem što Europa nema efikasno tržište nenaplativih zajmova, pa im prodaja lošeg duga donosi velike gubitke i primorava ih na povećanje kapitala.

Novi prijedlozi ECB-a bit će upućeni u javnu raspravu koja bi trebala završiti do 8. prosinca. 

ELIPSO

Izdvajamo