Hrvatska treba iskoristiti pozitivno europsko okruženje i politiku Europske središnje banke (ECB) kako bi ubrzala gospodarski rast, rečeno je u srijedu na okruglom stolu "Strukturne reforme i pozicija Hrvatske u 2017." održanom na Veleučilištu VERN.
Kako je istaknuo predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) Neven Vidaković, ekonomska situacija u Europi i Europskoj uniji izgleda odlično, a Hrvatska tom okruženju zahvaljuje svoj trenutni gospodarski rast. Vidaković je ustvrdio kako se pobjedom Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj europska ekonomija značajno promijenila.
"Do tada su svi gospodarski pokazatelji bili sjajni, no tržišta kapitala su bila u zadršci, ali pobjedom Macrona su doživjela uzlet", kazao je Vidaković.
Kako je kazao, kada bi Hrvatska imala ozbiljnu vladu koja bi vodila koordinaciju monetarne i fiskalne politike, moguć bi bio gospodarski rast i od 6 posto. Smatra i kako treba iskoristiti pad deficita.
"Idemo sada iskoristiti 1-2 posto proračuna, dići deficit do granice od 3 posto i s tih 5 milijardi kuna nešto konstruktivno napraviti. Uz agresivnu fiskalnu politiku mogli bismo ostvariti dobar rast. Ozbiljna fiskalno-monetarna koordinirana politika bi nas gurnula i otvorila novu ekonomsku frontu, a mislim da je sad, čak i uz Agrokor, odličan trenutak za to", mišljenja je Vidaković.
Dekan Veleučilišta VERN Vlatko Cvrtila smatra da je utjecaj politike na ekonomiju u sve manjoj mjeri moguć.
"Hrvatska, bez obzira što je tranzicijsko gospodarstvo, ima već dosta jake platforme otpora tim nedefiniranim pozicijama u političkom procesu i vjerujem da ćemo u nekom trenutku doći u situaciju poput Belgije koja je više od 400 dana bila bez vlade, a u ekonomiji je sve funkcioniralo", kaže Cvrtila.
Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta u Zagrebu je kazao kako je Europska središnja banka svojom politikom možda najefikasnije djelovala u smislu smanjenja kamatnih stopa na javni i vanjski dug, što je pozitivno djelovalo na fiskalnu konsolidaciju i stabilnost banaka u Hrvatskoj.
"Mi smo takoreći uvezli stabilnost iz Europske unije preko mehanizma ECB-a", kaže Radošević, pri čemu naglašava da su za Hrvatsku odluke ECB-a ključne.
Kako je napomenuo, Hrvatska izlazi iz procedure prekomjernog deficita (EDP), a nastavlja sudjelovanje u europskom semestru, u kojem ćemo, do rješavanja strukturnih problema, ostati najmanje pet godina nakon čega ćemo moći postati dio eurozone, što se prema nekim najavama može dogoditi najranije 2025. godine.
Voditelj predstavništva Europske komisije (EK) u Hrvatskoj Branko Baričević je kazao kako u Hrvatskoj u malom i srednjem poduzetništvu nedostaje projekata za koje bi Komisija putem Junckerovog plana jamčila komercijalnim bankama za ulaganje, pritom istaknuvši kako postoji velik problem nezaposlenih mladih ljudi.
"Imate li ideju, želite nešto započeti, javite se. Već to što ste mladi i što počinjete bit će za nas dovoljno da vas podupremo i damo jamstvo banci da vas povoljno kreditira, a ako propadnete, mi ćemo pokriti taj rizik", poručio je Baričević.