IPAK NISU POVOLJNI?

OZBILJNO UPOZORENJE STRUČNJAKA Svi su u Hrvatskoj navalili na kunske kredite s fiksnom kamatom, ali na kraju bi ih to moglo skupo koštati, evo i zašto

Davor Pongracic / CROPIX

Ilustracija

Tisuće građana u posljednje vrijeme pretvara eurske kredite u kunske i fiksira kamatne stope do kraja otplatnog razdoblja unatoč tome što su one više nego na kredite u eurima. Tako je oko 70 posto novoodobrenih kredita u kunama. Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, smatra da je vrlo upitno hoće li se to građanima isplatiti u slučaju da Hrvatska uvede euro.

- Mogli bismo doći u situaciju u kojoj je građane netko nagovarao da uđu u skuplji kredit, a mogli su ostati u jeftinijem - rekao je Adrović na okruglom stolu “Euro: da ili ne?”, odnosno “doručku” Ekonomskog laba koji uređuje Velimir Šonje. To je prva javna rasprava na temu uvođenja eura, ali pravu podlogu za nju najavio je HNB, koji će na jesen prezentirati studiju s troškovima i koristima takvog koraka. Nakon što je izašla iz procedure prekomjernog deficita, Hrvatska treba, smatra Šonje, pokrenuti raspravu o uvođenju zajedničke valute, a pobrojao je i razloge za i protiv.

Raspad eurozone

- Uvođenjem eura ukida se valutni rizik, nema troškova konverzije, dolazi do smanjenja kamata i regulatornih troškova te pozitivnog utjecaja na gospodarsku i financijsku stabilnost. S druge strane, moguć je rast inflacije, gubi se mogućnost slabljenja valute u krizi, monetarna politika se vodi prema potrebama moćnijih država, članstvo se ‘plaća’, a uvijek postoji mogućnost da se eurozona raspadne - naveo je. Budući da građani uglavnom štede u eurima, zagovornici takve odluke smatraju da su se oni već opredijelili. Posljednje istraživanje Eurobarometra također potvrđuje sklonost euru jer 52 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da bi to bilo dobro za zemlju. No, kako je riječ o prilično kompleksnom projektu, imaju različita viđenja, pri čemu jedni više stavljaju naglaska na njegove dobre, a drugi na lošije strane. Marina Tkalec iz Ekonomskog instituta među onima je koji uvođenje eura smatraju nužnošću.

- Hrvatska je ulagala napore da smanji eurizaciju, ali to se nije dogodilo. Ljudi se sjećaju hiperinflacije i nitko nije bio spreman štedjeti u kuni. Stanovi i automobili kupuju se u eurima - rekla je Tkalec, ističući da Hrvatska, de facto, ima euro te da je samo pitanje hoćemo li ga uvesti do kraja ili ćemo napraviti neke dramatične promjene u monetarnoj polici. A dramatične promjene poput rekunizacije ili devalvacije nisu izgledne. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta kaže da je deeurizaciju gotovo nemoguće provesti, ali ona u prvi plan ipak stavlja interes izvoznika te napominje da bi središnja banka o tome trebala voditi računa.

- Izvoz je jedina dugoročna perspektiva s obzirom na trend iseljavanja i sve manji broj domaćih potrošača. Jačanje kune treba sprečavati i voditi politiku kontrolirane deprecijacije - rekla je Ivanov, ističući da Hrvatska to može učiniti samo prije ulaska u tečajni mehanizam ERM2. Turizam je konkurentan i po sadašnjem tečaju, napomenula je Ivanov, ali “zemlje ovisne o turizmu su siromašne zemlje”.

Neopravdan strah

Kada se građane pita što ih najviše zabrinjava pri uvođenju eura, oni navode rast cijena. Međutim, podaci pokazuju da se percepcija građana ne poklapa s realnim stanjem: iskustvo drugih zemalja pokazuje da je rast cijena zbog konverzije minimalan, 0,3 postotna boda. S druge strane, kao opipljiva prednost ističe se pad kamatnih stopa. Simulacija koju je iznio Šonje pokazuje da bi prinosi na desetogodišnje kamatne stope ulaskom u euro pale sa 3,15 posto na 1,92 posto. Hoće li se to pozitivno odraziti i na privatni sektor, ne može se sa sigurnošću reći, kaže Maroje Lang iz HNB-a. Dodaje, međutim, da uvođenje eura pojeftinjuje troškove regulacije financijskog sustava jer HNB sada nameće prilično visoke regulatorne troškove radi ograničavanja rizika.

Lani banke zaradile 1,8 milijardi kuna

Prihodi koji banke ostvaruju trgujući valutama ili na tečajnim razlikama lani su iznosili oko 1,8 milijardi kuna, rekao je Zdenko Adrović, direktor HUB-a.

To je iznos koji bi banke izgubile uđe li Hrvatsku u EMU, a istodobno se za toliko nekome smanjuje trošak poslovanja. No, ulaskom u EMU, ističe Adrović, bankama bi se smanjilo trošak poslovanja i time nadoknadio dio gubitka prihoda od konverzije.

Uvođenje eura pojeftinjuje troškove regulacije financijskog sustava jer HNB sada nameće prilično visoke regulatorne troškove radi ograničavanja rizika.

 

ELIPSO

Izdvajamo