POREZNO OPTEREĆENJE NA PLAĆU

Radnik državi daje 41,2 posto osobnog dohotka

    AUTOR:
    • Adriano Milovan

  • OBJAVLJENO:
  • 01.11.2009. u 17:06

U Hrvatskoj prosječna stopa oporezivanja osobnog dohotka iznosi 41,2, a u Mađarskoj čak 54,1 posto

ZAGREB - Visoko porezno opterećenje na rad smanjuje motivaciju radnika za rad, povećava troškove poduzeća i ugrožava gospodarski napredak i povećanje životnog standarda građana, upozorava Ivica Urban iz Instituta za javne financije.

Na razini tranzicije

Prosječna stopa oporezivanja dohotka u Hrvatskoj iznosi 41,2 posto, tvrdi Urban. Njegova se računica temelji na prosječnoj bruto plaći u proizvodnji, koja iznosi 7260 kuna, koja je za oko 470 kuna manja od prosječne bruto plaće za sve djelatnosti. Ako se iz računice isključi prirez i nedavno uveden krizni porez, prosječna stopa oporezivanja rada u Hrvatskoj malo je manja i iznosi 39,3 posto.

Iako je porezno opterećenje rada u Hrvatskoj visoko, ono je, ocjenjuje Urban, na razini onog u drugim tranzicijskim zemljama. Naime, prosječno porezno opterećenje rada u novim članicama Europske Unije čak je i malo veće nego u Hrvatskoj jer iznosi 44 posto.

Slovaci i Poljaci bolji od nas

Pritom su porezi na rad, u što ulaze ne samo porez na dohodak i prirez nego i socijalni doprinosi, najveći u susjednoj Mađarskoj, u kojoj, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), dosežu 54,1 posto. Veće oporezivanje rada od Hrvatske ima i Češka, 43,4 posto, kao i niz starih članica Unije.

S druge strane, nešto manje porezno opterećenje rada od nas imaju Slovačka, 38,9 posto, i Poljska, 39,7 posto.

- Ipak nismo svjetski prvaci u poreznom opterećenju plaća, barem ne u disciplini prosječnih plaća. No, porezno opterećenje rada u Hrvatskoj prilično je visoko, a naš dugoročni razvoj ovisit će o njegovu smanjenju te o drugim nužnim reformama - zaključuje Urban.

Veća plaća, veći teret

Vrijedi spormenuti i da porezno opoterećenje rada u nas ovisi o visini primanja. Naime, veći porezni teret snose oni s višim primanjima. Tako, primjerice, oni s najvišim plaćama plaćaju porez na dohodak po stopi od čak 45 posto, a kada se tome pridodaju i prirez, doprinosi te krizni porez, porezno opterećenje doseže 58 posto.

Oni koji primaju minimalnu plaću od 2814 kuna plaćaju i najmanji porez na dohodak, samo 15 posto, a kada se tome pridodaju i prirez, doprinosi i krizni porez, porezno opoterećenje, prema Urbanovoj račinici, raste na 34 posto.

Tagovi

Izdvajamo