Neugodno iznenađenje

Što se to dogodilo? Po prvi put hrvatski uvoz iz Srbije veći od izvoza

    AUTOR:
    • Adriano Milovan

  • OBJAVLJENO:
  • 23.09.2016. u 08:33

Bajakovo, 230915.
Za sav promet zatvoren je granicni prijelaz Bajakovo izmedju Hrvatske i Srbije.
Na fotografiji: kolona kamiona na autocesti prema granici sa Srbijom.
Foto: Vlado Kos / Cropix
Vlado Kos / CROPIX

Kada Državni zavod za statisitku uskoro bude objavio detaljnije podatke o robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom, hrvatsku bi javnost moglo dočekati neugodno iznenađenje.

Naime, prema podacima Privredna komora Srbije (PKS), naš je istočni susjed u trgovini s Hrvatskom u prvih sedam mjeseci ove godine ostvario suficit, što znači da je Hrvatska u robnoj razmjeni sa Srbijom bila u minusu. I to prvi put od završetka Domovinskog rata.

Prema tim podacima, Srbija je u Hrvatsku u prvih sedam mjeseci izvezla robe u vrijednosti od 256,5 milijuna eura, što je rast od 13,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno, hrvatski je izvoz u Srbiju, tvrde u PKS-u, iznosio 244,7 milijuna eura, što je samo 0,2 posto više.

Proizlazi da je Srbija u prvih sedam mjeseci 2016. bila u plusu od 11,8 milijuna eura u robnoj razmjeni s Hrvatskom. Prekretnica se, tvrde u Beogradu, dogodila u travnju.

Hrvatska statistika zasad ne daje takve podatke. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, onima za prvih šest mjeseci ove godine, Hrvatska je i dalje bila u plusu u robnoj razmjeni sa Srbijom. No, taj je plus sve manji. Naime, ukupna vrijednost roba koje je Hrvatska u prvih šest mjeseci ove godine izvezla u Srbiju iznosila je 241,93 milijuna eura, što je dva posto manje nego lani. Uvoz iz Srbije u istom je razdoblju porastao čak 16,2 posto, dosegavši vrijednost od 227,03 milijuna eura. To znači da smo u prvom polugodištu 2016. u trgovini sa Srbijom bili u plusu nešto manjem od 15 milijuna eura.

I podaci DZS-a, kao i HGK, pokazuju da se hrvatski plus u trgovini s istočnim susjedom već godinama topi. Ovdje, naravno, treba upozoriti da se podaci o izvozu i uvozu roba (i usluga) među zemljama često ne podudaraju, pa nije isključeno ni da hrvatski podaci za prvih sedam mjeseci na kraju ponovno iskažu suficit u robnoj razmjeni s tom državom. No, činjenica je da su vremena u kojima su naše tvrtke na srbijansko tržište izvozile daleko više nego što su s tog tržišta uvozile daleko iza nas. Primjerice, kako pokazuju podaci HGK, još 2014. u trgovini sa Srbijom smo ostvarivali suficit od 153,8 milijuna eura, dok smo prošlu godinu zaključili s viškom u robnoj razmjeni s tom zemljom od 129,2 milijuna eura.

- Činjenica je da se suficit koji Hrvatska ima u robnoj razmjeni sa Srbijom smanjuje. To je primarno posljedica ‘šetanja’ velikih sustava, poput Agrokora i Atlantic grupe, koji tamo sve više proizvode, dok se na našem tržištu sve više troše proizvodi koji se proizvedu u Srbiji - ističe Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Veliku ulogu u tome ima, dodaje Lorvinčević, i jak hrvatski turistički sektor. Naime, rast hrvatskog turizma pogoduje uvozu prehrambenih proizvoda iz Srbije. Zbog svega toga Lovrinčević i u budućnosti očekuje nastavak trenda rasta uvoza iz Srbije.

Na rast uvoza iz Srbije u velikoj mjeri utječu i trgovinski sporazumi. Tako je, primjerice, nakon rata okidač za rast robne razmjene bilo je sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije 2002. godine. Dodatni poticaj rastu robne razmjene između dvije zemlje dao je ulazak Srbije u Ceftu, u kojoj se tada nalazila i Hrvatska, 2007. godine. Nakon pristupanja Hrvatske EU, i na trgovinu naše zemlje i Srbije počele su se primjenjivati odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je Beograd sklopio s Bruxellesom, a koji srbijanskim robama na tržištu Unije daje nešto povoljniji tretman od onoga koje robe iz EU-a imaju na srbijanskom tržištu.

Tagovi

ELIPSO

Izdvajamo