Poduzetnik Zdenko Štriga pronašao recept za dovođenje stranih ulagača

Zamislite mjesto na kojem potencijalni investitor može dobiti sve informacije koje mu trebaju. Popis projekata u koje može uložiti svoj novac. Nužne papire i dozvole, ključne statističke podatke. Stalnu administrativnu podršku od 0 do 24, od početka poslovne suradnje do konačnog rezultata.

No, umjesto da takvo mjesto inozemni investitori traže u Hrvatskoj pa se danima i tjednima raspituju u Ministarstvu gospodarstva, u nekoj od inertnih državnih agencija nadležnih za ulaganja ili obilaze jedinice lokalne samouprave i poduzetničke zone, sve to dobiju na jednom mjestu, u svojoj zemlji, u vlastitom gradu.

Umjesto u roku od nekoliko mjeseci, suradnju dogovore za nekoliko dana.

Zdenko Štriga, hrvatski poduzetnik koji već 40 godina živi i radi u Njemačkoj, uvjeren je da može otvoriti i voditi upravo takvo mjesto. Otvorio bi ga u Frankfurtu i nazvao Hrvatski promidžbeni centar.

Ideja nije novost, slično u Njemačkoj imaju mnoge druge zemlje, a Štriga, vlasnik konzultantske tvrtke Coral, svoju ideju gurao je još prije dvadeset godina.

Nije tada, kaže, naišao na razumijevanje i podršku hrvatskih vlasti, pa je nakon 12 godina odustao, a sada mu se čini da je došao idealan trenutak za novi pokušaj.

Osnova ideje

Hrvatski promidžbeni centar projekt je s kojim je Štriga prošli tjedan upoznao i hrvatske političare koji se pripremaju za nove izbore, a za Jutarnji list prije svog povratka u Njemačku detaljnije je objasnio zašto misli da je upravo to ključno za pomoć domaćem gospodarstvu. Uvjeren je da ima uspješan projekt u rukama.

Osnova ideje je da se centar ne otvara u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj, na izvoru investicija, te da se ne čeka da investitori sami pokucaju na vrata i ponude svoj novac, nego da se uz pomoć agresivne reklame i podršku s projektima otiđe k njima.

- Naša zemlja odlična je destinacija za ulagače, ali to moramo dokazati cjelovitim i organiziranim pristupom. Kvalitetne projekte morali bismo dobivati od jedinica lokalne samouprave i poduzeća. I onda ih nuditi po sistemu ‘ključ u ruke’ - govori.

U njegovoj viziji Hrvatski promidžbeni centar imao bi ulogu sličnu onoj koju građevinska tvrtka ima u gradnji kuće: nabavlja materijal, gradi objekt, uređuje ga, a ako tako stoji u ugovoru, i oprema ga.

- Slično bismo radili i mi. Imali bismo centralu u Frankfurtu i tri filijale u Hrvatskoj. Investitor bi dobio kompletnu uslugu. Za njega bismo pronašli prevoditelja i poslovne suradnike ako mu trebaju, ured i kompletnu opremu ako to traži, rentali bismo stan ili apartman, za njega bismo obilazili hrvatske institucije i sudove zbog dozvola i papira. Mi iz centra doznali bismo umjesto njega sve informacije koje zatraži - objašnjava Štriga i dodaje kako bi, da zadobije povjerenje investitora koji traže sigurnost ulaganja, u ugovor o suradnji ugradio klauzulu da eventualne nesporazume rješavaju njemački sudovi.

Lobiranje

Štriga smatra da bi takav centar, koji bi bio središnje mjesto na stalnoj usluzi poduzetnicima u Hrvatskoj i Njemačkoj, bio veliki uspjeh.

- Nijemci imaju kapital, a mi imamo ideje, treba samo posredovati među njima - kaže Štriga koji je prošli tjedan sa svojom idejom lobirao u Zagrebu. Prema nekim procjenama, ukupni godišnji trošak svih ureda i zaposlenika ne bi bio veći od 700 tisuća kuna, a osim privatnih sponzora, kaže, volio bi vidjeti i Vladu RH da pridonese njegovu osnivanju.

- Kad sam prije dvadeset godina sugovornike u Hrvatskoj pokušao uvjeriti u potrebu osnivanja ovakvog centra, podrška ključnih ljudi i institucija uglavnom je izostajala. Nije bilo dovoljno ni načelne podrške, a da o financijskoj ne govorim. Unatoč tome, centar sam otvorio, vodio i u njega ulagao vlastiti novac. Nadao sam se da će se tada nekome u Hrvatskoj konačno upaliti lampica. Da se to dogodilo, mogli smo animirati brojne njemačke ulagače i imati puno koristi kao zemlja. Jednom kad sam se financijski iscrpio, ugasio sam ga, ali svi moji kontakti su ostali, kao i želja da se opet posvetim takvom projektu.

Ideja je Štrigi sinula, kaže, dok je kao trgovac poslovao s tvrtkama u Japanu i u Južnoj Koreji. Ako je državi stalo do razvoja, objašnjava, onda ona otvara svoje komore, investicijske ili promocijske centre.

- Južna Koreja imala je jedan takav centar u Frankfurtu, a na sajmu je uvijek rezervirala veliki prostor za svoje izlagače. Koreja je u međuvremenu od siromašne zemlje stvorila čudo, dijelom također kopirajući tuđa pozitivna iskustva. Zato bih i ja volio kopirati takva iskustva, ali Hrvatska često ne kopira ni vlastita pozitivna iskustva, nego uvijek krećemo ispočetka. Svaka nova vlast razbuca sve što je napravila prethodna. Ali valjda će se i to promijeniti - nada se Štriga.

On bi se putem svojeg centra najviše, kaže, fokusirao na male i srednje poduzetnike koji bi, po njemu, morali biti lokomotiva razvoja.

- To su projekti zanimljivi privatnom kapitalu. S obzirom na 40 godina iskustva, poznajem ljude ovdje koji imaju volje, interesa i kapitala, inače se ne bih upuštao u ovaj projekt. Nisam mazohist - govori.

Štriga tvrdi da ima kontakte u stotinjak njemačkih kompanija, ali da se one za investicije neće otimati.

Centar bi organizirao stalna predstavljanja domaćih projekata i s obzirom da je cijena kapitala niža nego ikad, sad je, smatra najbolji trenutak da krenemo.

- Želim otvoriti mjesto na kojem bi se stalno susretali njemački i hrvatski poslovni ljudi. Frankfurt je moćna financijska metropola i kad bi Hrvati imali dodatna vrata za izlazak u taj svijet, ispunili bi svrhu centra - kaže.

Treba li nam takav centar uz sve agencije, sajmove, veleposlanstava i ostale kojih ponavljaju da stalno traže strane investicije u svijetu?

Štriga misli da treba jer često takvi subjekti nisu dovoljno aktivni ili ažurni. Stoga bi u centru održavao gotovo svakodnevne prezentacije za ulagače, promicao županije, ali i stvorio veliku bazu podataka o stanovništvu Hrvatske, trendovima, ekonomskim pokazateljima, poreznim nametima i zakonskim okvirima.

Hrvatski problem

- Tek kad investitor čuje sve to, počne razmišljati o isplativosti ulaganja. A gdje to sve sada možete naći na jednom mjestu?

Hrvatski poduzetnik s njemačkom adresom smatra da je dio problema i u hrvatskom načinu razmišljanja. Čini mu se kao da smo se pomirili s lošim glasinama koje o nama kruže.

- A trebali bismo početi vjerovati u sebe. Jer unatrag dvadeset godina sagradili smo stotine i stotine kilometara autocesta, obnovili stotine u ratu porušenih kuća i zgrada, izgradili veliku turističku infrastrukturu, a sve to uz teret nedavno završenog rata, izbjeglica, tranzicije i minirana područja. Govore nam da smo najgori u EU, ali ušli smo zadnji, a mnogi koji su ušli prije nas uopće nisu napredovali. Mit je da samo Hrvati iseljavaju, jer u Njemačkoj ima tisuće Španjolaca, Portugalaca, Bugara i drugih nacija.