Ledo, Jamnica, Belje i PIK Vinkovci

IZDALI GOLEMA JAMSTVA, SADA IH PRIJAVILI KAO UVJETNE TRAŽBINE Vrlo su zanimljiva tumačenja sumanutog ritma odobravanja tih jamstava kao i štete

Agrokor / HANZA MEDIA

Nakon što je to prvi učinio Ledo, objavivši na upit dioničara da je kompanija dala jamstva za Agrokorova zaduženja u ukupnom iznosu od 18,9 milijardi kuna, jučer su to učinile i Jamnica (iznos potencijalnih obveza temeljem sudužništva i jamstava je 27,08 milijardi kuna), PIK Vinkovci (21,08 milijardi kuna) i Belje (19,74 milijardi kuna). Sada su to prijavili kao uvjetnu tražbinu izvanrednoj upravi Agrokora.

Informacije o iznosima objavile su jučer na Zagrebačkoj burzi jer su morale odgovoriti na pitanja manjinskih dioničara postavljena na glavnim skupštinama. Pritom je također jasno da su i pitanja i odgovori zapravo odmjeravaje snage i argumenata nezadovoljnih manjinskih dioničara (domaćih mirovinskih i stranih investicijskih fondova) i izvanredne uprave Ante Ramljaka, budući da su ti dioničari od Ramljaka nedavno zatražili da se jamstva skinu - uz argument da će to biti bolje za cijeli sustav i te kompanije, te napomenuli da ih se može pravno osporavati. Ukratko, priprijetili su tužbama.   

Aktualne uprave Jamnice, Belja i PIK Vinkovaca sada su se pak uprle obraniti politiku višegodišnjeg sumanutog tempa izdavanja jamstava prijašnjih uprava za kredite i obveznice Agrokora, uz napomenu da je financiranje koncerna bilo centralizirana funkcija na nivou Agrokora d.d. te da same uprave nisu ništa znale o potencijalno nedopuštenim raspolaganjima vezano uz jamstva, a sve ostalo je bilo ok, te se na taj način financirao koncern i kompanije iz grupe.

Tako su se otprilike u razgovoru za Jutarnji.hr branila i bivša dvojica direktora Leda koje smo kontaktirali, pri čemu je zapravo ispalo da su bez ikakve zadrške, automatski, davali ‘zeleno svjetlo’. U tome su sudjelovali i nadzorni odbori, a na skupštinama dioničara nije bilo rasprave niti informacija, kao niti podataka u financijskim izvještajima tih kompanija. Naravno da su svi sve znali, ali pitanja dosad javno nije postavljao nitko, pa ni ti manjinski dioničari.  

Zanimljivo je kako su kompanije iz sustava Agrokora objasnile zašto je sve to bilo korisno i za njih same. Odgovor bi se mogao svesti na: uzimali su, ali su i nama dali.   

Primjerice, iz Jamnice kažu da je ta kompanija kao članica koncerna “dugi niz godina imala benefit sinergijskih učinaka koncerna i to ponajviše kroz maloprodajne kanale, prvo Konzum a kasnije i Mercator, zatim izvoz u BiH, Srbiju te Sloveniju. Također, rast grupe utjecao je i na smanjenje troškova nabave određenih roba koje su također bile centralizirane na nivou koncerna. Po potrebi je Jamnica od vladajućeg društva dobivala financijska sredstva potrebna za redovno financiranje tekućeg poslovanja, osobito u vrijeme pripreme sezone”.

To je zapravo njihov odgovor na pitanje manjinskih dioničara o tome kakve je “protučinidbe” Jamnica dobila od Agrokora u pravnim poslovima izdavanja jamstava i sudužništva. U nedavnom pismu Ramljaku, ti su dioničari, naime, naveli da je upravo nedostatak ‘protučinidbi’ jedna od osnova za pravno osporavanje jamstava.    

Kad bi se sve to što j eobjavljeno zbrojilo, četiri Agrokorove ‘perjanice’ izlistane na Zagrebačkoj burzi opterećene su jamstvima za Agrokor u ukupnom iznosu od astronomskih 86,8 milijardi kuna, a iznos raste na oko 90 milijardi kuna kad se dodaju jamstva za povezan eosobe. Jamnica je tako još prijavila da ima jamstva u korist povezanih osoba od 4,13 milijardi kuna, PIK Vinkovci od 37,8 milijuna kuna, a Belje 879,09 milijuna kuna.   

Je li sve to štetno, pitanje je svih pitanja. 

Uprave lakonski poručuju da samo izdavanje jamstava u korist koncerna nije bila štetna radnja, a ‘potencijalne’ štete bi moglo biti zbog ‘eventualnih’ formalnih zahtjeva za isplatu... Rekli bismo – pa naravano da je tako, upravo se o tome i radi kad se traže i izdaju jamstva, a odgovorni menadžeri bi takve obveze uvijek trebali uzeti ozbiljno. Samo što u članicama Agrokor grupe nije bila praksa propitivanja odluka s vrha, a u ona sretna vremena nije se činilo da sustavu prijeti bankrot…  U cijeloj priči bi trebalo također spomenuti da su cijene dionica spomenutih kompanija na ZSE dramatično pale ovog proljeća, upravo zbog straha od posljedica aktiviranja jamstava i kolapsa Agrokora. Drugim riječima, one danas vrijede znatno manje. 

Uprave poručuju kako, u slučaju da jamstva budu aktivirana, postoji obveza vladajućeg društva (Agrokora) na naknadu štete koja proizlazi iz Zakona o trgovačkim društvima. Zato su sada  podnijele zahtjev da im se osigura iznos kojeg bi eventualno mogli platiti po izdanim jamstvima (uvjetna tražbina) i to “razmjerno iznosu koji bi im pripao kao vjerovniku u postupku izvanredne uprave”.  I svi mirni?

Tagovi

ELIPSO

Izdvajamo