NEKONVENCIONALNA LEŽIŠTA NAFTE

NAFTNA INDUSTRIJA SRBIJE ULAŽE MILIJARDU EURA U aleksinačkom bazenu kreću u eksploataciju škriljevca, u Ini imaju slične ambicije i ne boje se utrke

    AUTOR:
    • Jasmina Trstenjak

  • OBJAVLJENO:
  • 14.03.2017. u 11:49

Arhiva / Ina

U posljednje tri godine program 4P i EOR pridonijeli su povećanju proizvodnje domaće nafte za 39 posto, čime smo pokazali da raspolažemo potrebnim znanjem i iskustvom za implementaciju najsuvremenijih metoda istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, tvrde u Ini

Naftna industrija Srbije (NIS) okreće se nekonvencionalnim ležištima nafte i plina. Zainteresirana je za eksploataciju uljnog škriljevca iz aleksinačkog bazena i u to je spremna u prvoj fazi uložiti 300 milijuna eura, neslužbeno doznaju srpski mediji.

Ukupna investicija u Aleksincu, koja bi obuhvatila otvaranje rudnika i gradnju dvaju postrojenja za preradu škriljevca, iznosila bi između 700 milijuna i jedne milijarde eura, a projekt bi mogao zaživjeti već sredinom godine. Njegova realizacija predviđa otvaranje tisuću novih radnih mjesta te više od dvije milijarde dinara godišnje zarade od poreza.

Podlogu za kretanje u takvom smjeru našli su u istraživanjima koja su potvrdila da postotak dobivene nafte iz uljnih škriljevaca iznosi čak 13,5 do 15 posto. Škriljci su, tvrdi struka, veliki energetski resurs Srbije, a blizina Rafinerije Pančevo, gdje bi se nafta prerađivala, povećava ekonomsku isplativost cijelog projekta. No, do toga je još dalek put, baš kao i Inin u Hrvatskoj, koja ima sličnih ambicija.

Prije deset godina Ina je započela sa studijskim istraživanjima, a u 2013. je proveden pilot-projekt istraživanja nekonvencionalnih ležišta plina u Hrvatskoj. U Ini kažu da će dobivene informacije upotrijebiti u daljnjim razmatranjima potencijala, pri čemu će koristiti kako svjetska iskustva tako i znanje respektabilnih institucija. Podsjećaju da su pokrenuli druge projekte poput Programa 4P (povećanje proizvodnje na postojećim poljima) te EOR-a (projekt povećanja iscrpka nafte).

Najsuvremenija metoda

 - U posljednje tri godine oni su pridonijeli povećanju proizvodnje domaće nafte za 39 posto, čime su Inini stručnjaci pokazali da raspolažu potrebnim znanjem i iskustvom potrebnim za implementaciju najsuvremenijih metoda istraživanja i proizvodnje ugljikovodika - napominju u Ini, u kojoj se ne osjećaju ugroženima postupcima NIS-a te ističu da je Inin udio na tržištima gdje posluje stabilan te da istražne i proizvodne aktivnosti aktera na susjednim tržištima na njega nemaju značajan utjecaj.

Svjetska je praksa da se u slučaju visokoistraženih područja kao što je Panonski bazen, čijem sličnom geološkom okruženju pripadaju Hrvatska i Srbija, pri otkrivanju novih rezervi ugljikovodika koriste nove tehnologije i istraživanja nekonvencionalnih izvora. No, dobivanje ugljikovodika iz nekonvencionalnih ležišta prate brojni izazovi, od tehničko-tehnoloških do ekološnih i regulatornih. Uz sve to, države nemaju jedinstvenu politiku za to. Najdalje je u tome otišao SAD. Proizvodnja ugljikovodika iz nekonvencionalnih ležišta svoj je procvat doživjela zahvaljujući investicijama u eksploataciju iz takvih ležišta u SAD-u te tehnološkom razvoju naftne industrije u segmentu horizontalnog bušenja i hidrauličkog frakturiranja.

Jasan stav

Unutar Europske unije do sada nije ostvarena značajnija komercijalna eksploatacija ugljikovodika iz nekonvencionalnih ležišta i dosadašnji europski primjeri, od kojih se najviše potencijala davalo onima u Poljskoj, nisu postigli uspjehe poput onih u Sjevernoj Americi. Zemlje Europske unije još se nisu jednoznačno odredile prema tim aktivnostima, a i regulativa je različita. U Hrvatskoj se očekuje da će se o tome zauzeti jasniji stav i s novim Zakonom o ugljikovodicima, koji je u izradi.

- U promišljanju o novim odredbama treba sagledati i sjevernoamerička iskustva koja upućuju na to da su koristi u smislu energetske neovisnosti, kao i ostvarenih prihoda, nadmašile sigurnosne i okolišne aspekte uz primjenu modernih i inovativnih tehnologija - poručuju iz Ine.

ELIPSO

Izdvajamo