Neki ga obožavaju, a neki ga mrze. Kako god bilo, mnogi su odrasli konzumirajući ga uz čvrsti argument da je zdrav i ljekovit. Riječ je o češnjaku, popularnoj biljci intenzivna mirisa i nezaobilaznom dodatku brojnim jelima, u sirovom ili suhom obliku. Međutim, koliko su točne te često spominjane zdravstvene dobrobiti, pitaju se u The NY Postu.
Za početak, reći ćemo da je češnjak namirnica srodna luku, poriluku i vlascu. Raste iz lukovica koje su pod zemljom i sastoje se od više pojedinačnih češnjeva. Lukovice su uobičajeno obavijene bijelom, ljubičastom ili ružičastom kožicom. Poznato je nekoliko vrsta češnjaka, poput običnog, divljeg, crnog češnjaka...
Najveći proizvođač češnjaka na svijetu je Kina, a u Europi Španjolska. No, može se uzgajati i u vlastitom vrtu, kao i u teglicama na balkonu. Najbolje vrijeme za sadnju ovisi o sorti. Proljetne sorte češnjaka koje su osjetljivije na mraz i obično proizvode manje lukovice, sade se od ožujka do početka travnja. Bitno je odabrati vrijeme kad nema mrazova i kad započinju prvi radovi u vrtu.
Jesenske, odnosno zimske sorte češnjaka sade se od listopada do sredine studenog, odnosno do jačih mrazeva te ga je potrebno zaštititi slamom, grančicama ili agrotekstilom. Prvi izdanci mogu se primijetiti tek u proljeće. Cilj jesenske sadnje je formiranje korijena, što rezultira obilnijim prinosima nego kod proljetnog češnjaka. Plodove možete očekivati potkraj lipnja. Taj se češnjak troši odmah jer nije pogodan za skladištenje, za razliku od proljetnog koji dospijeva nešto kasnije, a na mračnom, hladnom i suhom mjestu može se čuvati i do godinu dana.
Većina ljudi vjerojatno nikada nije vidjela podatke o nutritivnoj vrijednosti porcije češnjaka. The NY Post piše kako tri svježa češnja - što je, složit će se ljubitelji češnjaka, skromna porcija - dobit ćete 2,8 mg vitamina C (od preporučenih 90 mg dnevno za odrasle) i 36 mg. kalija (od preporučenih 4700 mg), plus male količine cinka, željeza, magnezija i vitamina K. Dakle, većina nas ne konzumira dovoljno češnjaka dnevno da bi primila sve potrebne hranjive tvari iz njega, ali oni koji ga često jedu mogu očekivati zdravstvene dobrobiti.
Stručnjaci sa Eating Wella, web stranice koja nudi sadržaj o zdravoj prehrani i načinu života, uključujući recepte i savjete o prehrani, pripremili su detalji pregled nekoliko istraživanja koja objašnjavaju što češnjak može učiniti za srce, imunološki sustav i probavne funkcije. Primjerice, prema objavljenim studijama češnjak može djelovati kao barijera koja sprečava viruse da uđu u naše stanice, i to zahvaljujući alicinu, organosumpornom spoju koji se dobiva iz češnjaka. Također, može pomoći pri snižavanju kolesterola, odličan je za zdravlje crijeva, a jedno je istraživanje pokazalo da konzumacija odležanog ekstrakta češnjaka može podržati zdraviju funkciju mozga kod starijih osoba.
Ovi podaci su, vjerujemo, sasvim dovoljni da ga počnete češće konzumirati i dodavati salatama, umacima, varivima, tjestenini...
