Iako je vani još uvijek zima, poznato je da u veljači počinju prvi poljoprivredni i vrtlarski radovi. Kako će se razvijati najviše ovisi o vremenu, no za vrtlare je ovo pravi trenutak da počnu sa sjetvom rasada raznog povrća.
Jedno od njih je češnjak, koji zbog svojih čvrstih ljuski odlično podnosi hladnoću i mraz, a niče kad živa u termometru prijeđe tri stupnja. Nećete vjerovati, ali češnjak kad naraste i razvije se do kraja može preživjeti sibirske temperature do čak -30 stupnjeva. Posadite ga na sunčanom mjestu i na tlu koje je dobro drenirano, na dubinu od 4 do 7 cm, kako kiša ne bi sprala zemlju oko njh. Razmak je 10 cm između češnjeva i 15 do 20 cm između redova.
Veljača je vrijeme i za sjetvu crvenog luka, koja se kod nas tradicionalno obavlja sjetvom lučica. Rana sjetva pogoduje dobrom rastu biljaka, formiranju glavica i izbjegavanju oboljenja i štetnika. Crveni luk voli sunčana mjesta, ali je vrlo otporan na niske temperature. Niknut će na samo dva do tri stupnja, a preživjet će i -5. I za njega je potrebno dublje, dobro drenirano i plodno tlo, blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti 6-7. Luk je osjetljiv na plodored, pa ga na isto tlo ne bi trebalo saditi 3 godine. Lučice se sade s razmakom od 25-30 cm, a razmak među redovima je 8-10 cm, na dubinu 3-4 cm.
Češnjak i luk loši su susjedi grašku, mahunarki kojoj također odgovara sjetva u veljači. Niknut će na temperaturi od 4-6 stupnjeva, a podnijet će i -6. Ključno kod graška je da ga posadite na sunčano mjesto, a izbjegavate na tla na kojima se zadržava voda. Zemljište treba biti rahlo i prozračno, najbolje pjeskovito-ilovasto. Kako grašak ima kratku vegetaciju, nakon njega možete zasijati još jednu biljnu kulturu u istoj kalendarskoj godini. Idealna je sadnja kupusnjača, jer one traže velike količine dušika koje je grašak vezao na korijenju.
