Na sajmu arhitekture i građevinskog materijala, održanom sredinom siječnja u Münchenu, raspravljalo se o stanovanju i gradnji u skoroj budućnosti
Kako ćemo živjeti, stanovati i raditi za 5, 10 ili 20 godina? Ono što gradimo danas, predstavlja prostor za život i rad u sljedećim desetljećima.
S obzirom na to da se gradnja, a pogotovo tehnologija građenja mijenjaju vrtoglavom brzinom, uzimajući u obzir energetsku učinkovitost, održivost i spojivost s recikliranjem s jedne strane te smanjenje troškova energije te poboljšanja sigurnosti i udobnosti s druge, povećanje potrebe za stambenim i radnim prostorima danas zahtijeva inteligentne koncepte koji se mogu brzo provesti u djelo.
Ti koncepti uključuju zgrade koje razmišljaju energetski učinkovito, fasade koje pozitivno utječu na unutarnju klimu, gradove koji ne proizvode ni otpad niti otpadne vode... To možda zvuči vizionarski, ali već se radi na njihovom istraživanju i razvoju. O svemu tome razgovaralo se i na sajmu arhitekture i građevinskog materijala BAU 2017. koji se sredinom siječnja održao se u Münchenu, u organizaciji tvrtke Messe München GmbH, a na kojemu su se predstavljale i hrvatske tvrtke.
BAU 2017. je jedinstven po tome što objedinjuje sve tehnologije, proizvode i materijale koji se primjenjuju u projektiranju i gradnji, a ove je godine bio orijentiran na četiri ključne teme: “Inteligentne fasade”, “Digitalno planiranje, građenje i upravljanje”, zatim “Umrežena zgrada” te “Gradnja i stanovanje 2020.”, koje su krucijalne za budućnost graditeljstva. Donosimo razmišljanja arhitekata, inženjera i voditelja projekata koji su o tim temama raspravljali na sajmu.
PAMETNA PROČELJA
Kroz stoljeća, fasade, nosive konstrukcije, materijali i njihova primarna zaštitna svojstva bili su nerazdvojni. Fasada je bila naličje strukture zgrade, pokazatelj o uporabi zgrade, njenim vlasnicima, njihovom društvenom statusu i, naravno, njihovom smislu za estetiku. Ta jednobojna slika o fasadama je znatno evoluirala.
Današnje fasade su multifunkcionalne, inovativne sistemske “školjke” koje moraju i mogu ispunjavati sve složenije zahtjeve.
Tehnološki napredak u građevinarstvu je jedan od važnijih aspekata, jer se sve više teži inteligentnim i složenijim ovojnicama zgrada. To je nešto što arhitekti, tehnički projektanti i proizvođači građevinskih materijala moraju uzeti u obzir. Zaštita od kiše i vremenskim uvjeta su osnovne funkcije koje ovojnica zgrade mora obavljati. No, ona istodobno mora biti optimizirana za energetsku učinkovitost te proširena automatiziranim sustavima kontrole za dodatnu učinkovitost i veću udobnost. Ovojnice zgrada budućnosti bit će korištene kao medij-fasada - ona je u interakciji s korisnikom i njegovom urbanom sredinom.
Digitalni dizajn, gradnja i upravljanje
Dok graditeljstvo slijedi isti niz pravila već stotinu godina, tehničke inovacije u posljednjem desetljeću stvorile su raznovrsne inteligentne građevinske proizvode s jedne strane i novi tip arhitekture s druge. Naime, tehnologija digitalnog dizajna, iako još uvijek nije u potpunosti transparentna, postavlja nove standarde za buduću arhitekturu.
Proizvodnja pomoću računala - od nacrta preko logistike gradilišta i pogona zgrade do recikliranja - ima ogroman ekonomski potencijal za građevinsku industriju i daje projektantima, vlasnicima nekretnina i korisnicima veliki osjećaj sigurnosti. S obzirom na ove skorašnje dalekosežne promjene u međunarodnoj građevinskoj industriji, koje će neizbježno rezultirati nepoznatoj kulturu građenja, kontrola procesa i razvoj novih procesa postaju važniji nego ikad.
Ali tko će definirati te građevinske procese? Gdje će netransparentne tehnološke mogućnosti biti združene i strukturirane tako da povećavaju ukupnu kvalitetu i kao takve integrirane u lancu vrijednosti? I koje su prednosti, a koji rizici digitalnog planiranja, građenja i upravljanja? To su samo od nekih ključnih pitanja na koje tek treba odgovoriti.
Pametne zgrade
Digitalizacija i umrežavanje svih tehnologija u zgradama dovest će do značajnog napretka u ljudskoj svijesti vezanoj za uštede u energiji. Bez toga, bilo bi nemoguće dosegnuti ambiciozne CO2 ciljeve, koje su postavili političari.
Tako će sustavi kontrole u zgradama moći predvidjeti ponašanje stanara, dok će umrežavanje profila mobilnosti stanara s energetskim zahtjevima zgrade i općih uvjeta kao što su vrijeme, sunčeva svjetlost i privremena potrošnja električne energije, omogućiti postizanje potencijala optimizacije koji bi bio nezamisliv s tom razinom kompleksnosti. Istovremeno, nova generacija odrasta i smatra da je opsežna uporaba digitalnih usluga potpuno normalna stvar, stoga će je iskoristiti za poboljšanje sigurnosti i praktičnosti.
Pametna zgrada ima toliko toga za ponuditi, što je bilo nezamislivo prije 25 godina, kada je počela digitalizacija u građevinskom inženjeringu. No, ne samo da će sama zgrada biti u inteligentnoj digitalnoj mreži, povezat će se razne zgrade, čak i kvartovi. Tako će ugodna sobna temperatura biti podešena a da stanari ne moraju misliti o tome prilikom dolaska kući s odmora, vrata će se automatski otvoriti kada im stanar priđe, a potom se ponovno zaključati kada on bude napuštao zgradu ili stan. Svjetla će se uključiti prije nego što senzor pokreta može reagirati, poštanski sandučići će slati poruku kada primi poštu, a perilice će koristiti najnižu cijenu električne energije. Ako ćemo morati uopće plaćati električnu energiju, jer će pametna zgrada u budućnosti biti energetski samodostatna.
Stanovanje i gradnja u 2020. godini
U budućnosti, posao i stanovanje bit će mnogo snažnije umreženo i fleksibilnije na raznim lokacijama i konfiguracijama. Danas, privremeni timovi u “co-working prostorima” surađuju na projektima određeno vrijeme. Stoga posao uskoro neće više ovisiti o lokaciji kompanije, što će stvoriti drugačije shvaćanje mobilnosti. Umjesto samo “brže i dalje”, u budućnosti će kretanje ljudi biti opisano atributima kao što su “bliže i mirnije”. To je moguće samo ako je mjesto u kojem živimo može ponekad biti i mjesto gdje radimo.
S druge strane, u Njemačkoj, primjerice, raste potreba za povoljnim stambenim prostorima. Građevinska industrija uskoro će moći sagraditi i više od 400.000 stanova godišnje, a gradnja će se nastaviti u tim razmjerima. Za nekoliko godina taj ogromni volumen gradnje postat će dio produktivnog grada i činit će mogućim živjeti i raditi u 21. stoljeću. Stoga se već sad traže ideje za serijsku i modularnu gradnju i inovativni koncepti stambene gradnje, koji bi trebali omogućiti fleksibilne tlocrte i ispunjenje energetskih zahtjeva.
