- Bauhaus je pomogao oblikovati socijalnu i ekonomsku tranziciju u industrijsko društvo i 20. stoljeće. Sto godina kasnije suočeni smo s novim globalnim izazovima: klimatskim promjenama, zagađenjem, digitalizacijom i demografskom eksplozijom za koju se predviđa da će sredinom stoljeća povećati svjetsku populaciju na 10 milijardi ljudi. Zgrade i infrastruktura odgovorni su za najmanje 40% svih emisija stakleničkih plinova. Krajnje je vrijeme da promislimo o novom europskom Bauhausu, modernom životu u skladu s prirodom – ističu iz ureda Koichi Takada Architects (koichitakada) čiji vam zanimljivi projekt donosimo danas.
Sunflower House ili Kuća suncokreta nalazi se u pokrajini Le Marche u Italiji koja je poznata po izvrsnom obradivom zemljištu i beskrajnim žutim poljima suncokreta. Suncokreti su brzo rastuća kultura koja uspijeva samo na suncu, a talijanski naziv za njih je „girasole”, što doslovno znači "okretanje suncu".
Tako je inspiracija za ovaj projekt bio suncokret i nastojanje da se iskoristi sva snaga sunca. Krov kuće i pod se okreću uz pomoć senzora tako da bi prostor bio maksimalno izložen suncu i na taj način se dobile optimalne performanse i postigla vrhunska korisnička udobnost tako da se maksimizira ili minimalizira rast temperature, posebno u ekstremnim vrućinama kojima smo svjedoci u posljednje vrijeme u mediteranskoj klimi. Maksimalno izlaganje suncu tijekom cijelog dana rezultira najvećom mogućom proizvodnjom solarne energije na lokaciji, što daje procijenjenih 40% povećanja proizvodnje energije.
Kuća je prirodno klimatizirana uz upotrebu zemljanih cijevi; tehniku koju su još izmislili Rimljani. Sunce zagrijava dimnjak zbog čega se zrak iznutra diže, povlačeći zrak kroz cijev, a potom cijev hladi zrak na temperaturu zemlje na dubini na kojoj je zakopana.
Ako se izgradi, svaka kuća suncokreta može sadržavati do tri nivoa s apartmanima od dvije do tri spavaće sobe. Ova ideja iznova preispituje kako bi izgledala zelena zajednica i kako možemo biti manje nametljivi u svom okruženju. Takada nas podsjeća da - klimatske promjene moraju biti katalizator pozitivnih promjena, počevši od naših skromnih domova. Za budućnost planeta moramo se prebaciti s industrije na prirodu. Potrebna nam je kinetička, živa arhitektura koja poštuje okoliš, a istovremeno poboljšava dobrobit ljudi koji je naseljavaju.
