Tema održivosti je nužnost.
- Serija prirodnih elemenata, kao što su aluminij, željezo, kositar..., polako nestaje i nećemo ih kao arhitekti moći upotrebljavati ili ćemo ih koristiti u nekoj drugoj, recikliranoj verziji. U odnosu na to da će velik dio resursa nestati, vidjelo se da će se i ekonomija mijenjati, održiva nova ekonomija je cirkularna. Dogodio se pomak s linearnog modela u cirkularni model ekonomije - rekao je arhitekt Pero Puljiz u Oris Kući arhitekture u Zagrebu na nedavnom otvaranju izložbe "Reflections on Circularity" arhitektonskog ureda de Architekten Cie.
Otpad ne postoji
Arhitekti Pero Puljiz i Branimir Medić partneri su u tom poznatom nizozemskom studiju koji ima podružnicu u Hrvatskoj, koju vodi Sunčana Rapaić. U Oris Kući arhitekture izloženo je sedam projekata ureda Cie., koji svaki na svoj način prenosi dio slojevite priče o održivosti i cirkularnoj ekonomiji u gradnji. Puljiz se prisjetio kako su se našli u situaciji da s bankom Abn Amro ostvare javni paviljon Circl u Amsterdamu.
- U vrijeme moralnog čišćenja, nakon krize 2008., banka je trebala nešto pozitivno kako bi se mogla ponovno afirmirati. Željeli su taj sistem cirkularne ekonomije prenijeti u arhitekturu. Tako je nastao paviljon za banku, koji je sada epicentar takve ekonomije u Nizozemskoj, za kongrese, različite događaje o toj temi. Prva je ideja bila da to bude paviljon u kojem bi se pokazala umjetnička djela iz depoa, ali oni to nisu htjeli, nego su željeli prikazati novu kružnu ekonomiju pa su zaustavili projekt na pola puta. A to je bio izazov i za nas, projektiranje cirkularnosti - rekao je Puljiz.
Upotrijebili su drvo, solarne panele stavili su na krov, stvorili dostupnu urbanu farmu na krovu, sve od recikliranih materijala i slično. Projekt je osmislio arhitekt tog biroa odgovoran za cirkularnu arhitekturu Hans Hammink.
- Čak smo tražili bankare da, za potrebe akustične izolacije, donesu svoje traperice koje više ne koriste. Sva zvučna izolacija je od trapera, koja nije skrivena, nego vidljiva - dodao je Puljiz.
Predavanje u Orisu je održao Igor Sladoljev, voditelj istraživanja u uredu de Architekten Cie. te projekata urbanističkog planiranja u Nizozemskoj i inozemstvu.
- Otpad kao takav ne postoji, kao koncept, materijali i produkti ostaju u funkciji u svrhu regeneracije resursa. Projektirajući na način koji isključuje otpad, posljedično cirkularna gradnja nudi pogled u promjenu sustava koja je prijeko potrebna. Sada je vrijeme u kojem se trebamo na neki način odviknuti svega što smo naučili, a budućnost koju smo sanjali kako arhitekti treba mijenjati, vrijeme je za promjenu paradigme - naglasio je I. Sladoljev.
Zelena oaza
Njihov aktualni projekt parkirališta za bicikle u Eindhovenu je privremena zgrada koja će imati mogućnost lakog demontiranja.
- Ideja je bila projektirati s materijalima koje investitor ima, a oni su nizozemske željeznice, tako radimo s dijelovima vlakova koji se više ne koriste, te je od prozora vlakova nastala fasada ove zgrade - rekao je Sladoljev, koji je govorio i o izazovu kad održiva arhitektura prijeđe na velika mjerila.
Također, moglo se čuti da je prenamjena često skuplja od rušenja, ali ipak, dugoročno je korisna, prisutna je ušteda materijala i otpad je manji. Prikazan je, uz ostale, projekt Edge Amsterdam West kojim su zgrade iz 70-ih godina s unutarnjim dvorištem dobile golemi atrij, te Green tower Den Haag u kojem zaposlenici na 30 sekundi od radnog mjesta imaju zelenu oazu. I masterplan Florence 21, nova zelena ikona Praga, gdje su sve ove ideje u puno većem mjerilu.
Prošle je godine ovaj arhitektonski ured objavio knjigu "Lessons in Circularity" s ciljem sagledavanja izazova s kojima se ured susreo tijekom projektiranja i gradnje prve cirkularne zgrade u Nizozemskoj - paviljona Circl. Knjiga pokazuje kako i zašto cirkularno projektiranje i građenje uključuju izradu novih poslovnih modela i arhitektonskog projektiranja koje je usmjereno prema ponovnom korištenju i (de)montaži. Izložba je nadogradnja knjige te otvara mogućnost usporedbe iskustava, od paviljona do urbanističkog planiranja.
