Boje, boje i još malo boje

Šareni minimalizam u pedeset kvadrata

Arhitektica Antonia Deda projektirala je i uredila mali stan za tročlanu obitelj u zagrebačkom naselju Voltinom

Boje, boje i još malo boje. Zapravo, puno boje: na zidovima i namještaju, pa čak i na stropovima. Ukratko, to je bila velika želja supružnika Ane i Dražena Urcha uoči preuređenja njihova stana površine 50 kvadrata u zagrebačkom naselju Voltino. Do tada su živjeli u klasičnom dvosobnom stanu u zgradi sagrađenoj oko 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, kakve se mogu vidjeti u Voltinom, ali i u Novom Zagrebu, a čiji je koncept i tlocrtni raspored sličan, a razlikuje se ovisno o površini i orijentaciji stana.

Većina stanova u tim je zgradama organizirana otprilike ovako: ulazi se u dugačak hodnik, s desne strane je kuhinja, kupaonica i zahod, na kraju hodnika je veliki ugradbeni ormar, a s desne i lijeve strane prostrana soba - dnevni boravak i spavaća soba. Promjena se uočava tek ako je riječ o zrcalnom tlocrtu ili ako je riječ o nešto većem stanu, a tada se njemu nalazi još jedna soba.

E sad, ako znate kako su stanovi organizirani ili, još bolje, ako ste odrasli u njemu, malo vas toga može iznenaditi ako posjećujete susjedne stanove u istim zgradama. No, što kada se adaptacijom potpuno promijeni dosadašnji koncept stana? I što kada tom adaptacijom shvatite sav potencijal stana, čiji je originalni raspored zapravo loše projektiran? Upravo takav, pozitivan šok doživjeli su mnogi susjedi prateći adaptaciju stana tročlane obitelji Urch.

Naime, glavni zadatak projekta bila je transformacija iz dvosobnog u trosobni stan, dakle uz roditeljsku uvesti dječju sobu, te ‘pod svaku cijenu’ u kupaonicu ‘ugurati’ kadu. Vlasnici su također htjeli što više ormara i polica za skladištenje, ali i puno već spomenutih boja. Sa zahtjevima su se obratili arhitektima i dizajnerima iz WEnter studija, koji su pronašli nekoliko zanimljivih rješenja. O čemu je točno riječ?

- Kada su naši dizajneri prvi put došli izvidjeti ovaj projekt, stan se sastojao od kuhinje s blagovaonicom, spavaće sobe, odvojenog zahoda od kupaonice te dnevne sobe, a kako bi zadovoljili potrebe i želje klijenata gotovo je iz temelja izmjenjen tlocrt samog stana. Za to je bila potrebna cijela rekonstrukcija postojećih instalacija te rušenje postojećih pregradnih zidova što je dovelo do finalnog izgleda stana - kažu arhitekti iz Wenter studija.

Lavanda i svježa trava

Kuhinja i blagovaonica integrirane su u dnevni boravak, na mjestu nekadašnje kupaonice i zahoda (u koje se ulazilo desno iz hodnika) sada se nalazi walk in garderoba i manji ugradbeni ormar, a na mjestu nekadašnje kuhinje (ulaz je bio također desno iz hodnika) roditeljska soba. Stara spavaća soba smanjena je i pretvorena u dječju sobu, dok se u preostalom dijelu, između novonastalog boravka s lijeve strane i spavaćih soba s desne strane, gdje se nalazio ugradbeni ormar, smjestila veća kupaonica sa zahodom i željenom kadom.

- Raspored stana je bio loše projektiran jer je u odnosu na njegovu relativno malu površinu imao dosta velike prostorije. Primjerice, boravak je imao oko 20 kvadrata, a spavaća soba oko 15 kvadrata, a nije bilo ni logičnog toka tih prostorija: kuhinja je bila sasvim odvojena od boravka, bliže spavaćoj sobi, dok je u kupaonici jedva stala tuš-kabina. Reorganizacijom smo pokušali dobiti sklad i logičnost kako se vlasnici kreću kroz stan, da bude jednostavniji za korištenje - pojašnjavaju stručnjaci iz WEnter studija.

S obzirom na ograničenost kvadraturom stvoreno je mnoštvo praktičnih, transformabilnih i višenamjenskih komada namještaja, koji omogućuju prostoru da istodobno bude funkcionalan, zanimljiv i neopterećen suvišnim stvarima. S druge strane, s obzirom na ograničenost budžetom, korišteni su povoljniji bazični elementi: na podu su postavljeni laminat i keramičke pločice neutralnih sivih nijansi, dok je većina namještaja, od kuhinje i polica u boravku do ormara u spavaćoj sobi, izrađena po mjeri od iverala.

Što je tiče boja, vlasnica ih je birala ovisno o svojem karakteru, a odabir je ‘pao’ na kombinaciju lavande i svježe trave. - Ovo je za nas bio velik izazov jer klijenti češće traže umjerene tonove, zemljane boje i minimalizam. Iako je pravilo da su boje u detaljima, kako bih se interijer kroz određeno vrijeme mogalo brzo i lako posvježiti novim bojama i detaljima, vlasnici su htjeli živahan i veseli stan jer su i oni takvi, pozitivni, a uz to imaju i malo dijete...

- kažu arhitekti i dodaju kako u tom kontekstu svaka prostorija ima poveznicu s prostorijom prije. Primjerice, zelena je bazična boja i provlači se kroz sve sobe, dok je ljubičasta samo u boravku. U kupaonici i roditeljskoj sobi to je plava boja, a u dječjoj siva. Sve te boje kombinirane su uz nepogrešivu bijelu boju, djelomično na namještaju, zidovima i stropovima.

Motiv maslačka

U dnevnoj zoni dominira zeleno-bijela kuhinja, s gornjim visećim elementima jednostavnog oblika i bez ručkica, kako prostor stilom ne bi prešao u kič. Kuhinja je od boravka funkcionalno odvojena praktičnim šankom sa skrivenim blagovaonskim stolom koji se po potrebi, u nekoliko poteza, može izvući i poslužiti kao mjesto okupljanja. - Nismo htjeli klasičan šank za kojim bi objedovali, a nismo imali dovoljno prostora za blagovaonski stol.

Izvlačni ovalni stol je pun pogodak, jer ga na ovaj način po potrebi možemo koristiti, dok ostatak vremena ima dovoljno prostora koji treba malom dječaku da trčkara - kaže Ana. U ostatku boravka dominira siva zidna tapeta sa sjedećom garniturom, police te bijelo-zeleni ormar za TV sa skrivenim radnim prostorom. Uočava se i zanimljiva visilica u obliku maslačka iz IKEA-e, a isti se motiv javlja na kuhinjskim pločicama te podnoj lampi u roditeljskoj sobi. Što se tiče dječje sobe, njome su vlasnici najviše zadovoljni. Zašto? Jer su arhitekti ispod klasičnog kreveta na kat osmislili dječji boravak.

Dječje carstvo

- Krevet je kupljen gotov, ali smo konstrukciju gornje kućice radili po mjeri, stepenice smo iskoristili za dodatni skladišni prostor za igračke, dok je donji madrac spušten na pod, kako bi se dobio prostor za odmor i igru - kažu arhitekti.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2024 02:00