Izvješće Eurostata za prvo tromjesečje 2017., prema kojem se europsko tržište nekretnina oporavlja, a Hrvatska i Italija jedine bilježe pad cijena nekretnina, prokomentirao je i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović.
Prema njegovim riječima, hrvatsko tržište nekretnina u procesu je stabilizacije, zaustavljen je pad broja transakcija, ali ne i pad prosječnih cijena.
oprez s cijenama - Gledajući općenito, cijene nekretnina u Hrvatskoj još su u manjem padu, ali samo ako promatramo realizirane cijene na godišnjoj razini i na području cijele Hrvatske. Naime, prema podacima Burze nekretnina primijećen je rast cijena nekretnina od otprilike dva posto, a riječ je o standardnom sezonalnom rastu, koji svake godine počne u svibnju, a pretpostavlja se da će trajati tijekom cijele sezone i to, naravno, samo u područjima s većim turističkim posjetom, a to su uglavnom priobalje i glavni grad Zagreb - kaže Ranilović. Dodaje da su razlozi prosječnog pada cijena ti što u većini Hrvatske, uz izuzetak područja s većim turističkim posjetom, ne postoji potražnja za nekretninama zbog neravnomjerno raspoređenog gospodarstva i slabe kupovne moći.
- Čak ni u Zagrebu ne postoji rast cijena na svim područjima, nego samo na onima koji se smatraju dobrom stambenom lokacijom i na kojima postoji zanimanje turista pa se smatraju i dobrim ulaganjem - objašnjava Dubravko Ranilović i dodaje da s cijenama treba biti oprezan, kao i s gradnjom novih stanova, kako se opet ne bi stvorio “nekretninski balon”.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2016., u odnosu na 2015., uočen je pad cijena novih stanova od 3,1 posto (stanovi trgovačkih društava bez POS-a), a cijene novih stanova bez obzira na prodavatelja pale su za 6,1 posto. “Na potražnju za stambenim nekretninama utječu demografska kretanja, stanje i perspektiva u gospodarstvu, odnosno trendovi u građevinarstvu, ponuda stambenih kredita i kamatne stope te politika Vlade. Promet na tržištu nekretnina, bez novosagrađenih nekretnina, 2016. je iznosio 3,682.800.000 kuna, odnosno 1,07 posto BDP-a Republike Hrvatske. Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji posljednjih godina koja je osobito pogodila sektor nekretnina, od 2007., kad je prvi put donesen Zakon o posredovanju u prometu nekretnina, čime je regulirana ova djelatnost, možemo reći da je tržište nekretnina u Hrvatskoj uređeno i slijedi dobru praksu država članica EU”, priopćeno je iz HGK.
PAD OD 0,4% Podsjetimo, prema izvješću Eurostata, cijene mjerene indeksom cijena stambenih nekretnina u 28 članica EU u prvom tromjesečju 2017. uvećane su 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Pritom su cijene stambenih nekretnina porasle za četiri posto na godišnjoj razini. Među zemljama članicama čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, najizrazitiji rast zabilježen je u Češkoj, od 12,8 posto, a slijedi Litva s rastom od 10,2 posto. Najveći pad cijena među zemljama članicama EU zabilježen je u Hrvatskoj, gdje su cijene u prvom kvartalu 2017. na godišnjoj razini smanjene za 0,4 posto. Pad je zabilježila još jedino Italija, i to za nešto manje od 0,1 posto.
