Iako je cjelokupna situacija na tržištu nekretnina ohrabrujuća, jer prognoze stručnjaka govore da ćemo iduće godine zabilježiti prve pozitivne rezultate nakon izbijanja krize, cijene se zasad još uvijek kreću silaznom putanjom. Prema podacima portala Crozilla, prošli je mjesec donio novo sniženje traženih cijena, koje su u odnosu na listopad pale za 1 posto. Ipak, posebno se ističu cijene stanova na Jadranu.
Jug i dalje najskuplji
Naime, većina gradova na moru već nekoliko mjeseci, točnije od ljetne turističke sezone, bilježi porast cijena stanova, a u studenome su to bili Split i Šibenik. Istodobno, u Dubrovniku je i dalje najskuplji stambeni kredit, dok je najveći mjesečni pad cijena zabilježen također na Jadranu, konkretnije u – Zadru. Prema podacima portala Crozilla, prodavači za stanove u Zadru prosječno traže 1731 euro po kvadratu, što je za 4,6 posto niže, odnosno za 83 eura po kvadratu manje nego u listopadu ove godine. Iako i dalje najviše, dubrovačke cijene pale su za 2,2 posto te su opet ispod 3000 eura po kvadratu – zaustavile su se na 2967 eura po kvadratu, što je za 67 eura po kvadratu manje nego prethodni mjesec.
S druge strane, Šibenik bilježi porast od 2 posto, što znači da se za šibenske stanove u prosjeku tražilo 1404 eura po kvadratu, što je za 27 eura po kvadratu više nego u listopadu. U Splitu su, pak, cijene porasle za 1,6 posto, pa su se stanovi prodavali po cijeni od 2007 eura po kvadratu, što je za 31 euro po kvadratu više nego mjesec dana prije. U Rijeci su cijene ostale na istoj razini te su za stanove u prosjeku iznosile 1380 eura po kvadratu. S druge strane, Pula bilježi pad cijena za 2,8 posto, a Zagreb za 0,6 posto. Tako je prosječna tražena cijena pulskih stanova tijekom studenoga iznosila 1272 eura po kvadratu, što je za 37 eura niže nego u listopadu, a zagrebačkih stanova 1577 eura po kvadratu, što je za 10 eura po kvadratu niže nego prethodni mjesec.
Ušteda od 7680 eura
Što to znači za potencijalne kupce? Primjerice, za stan površine 60 kvadrata u Zagrebu danas se traži 94.620 eura, a isti se prije samo mjesec dana prodavao za 95.220 eura. Poigramo li se još malo s brojkama te usporedimo studeni 2014. i 2012. godine, ispada da se stan iste površine u studenome 2012. godine prodavao za 102.300 eura, što za potencijalne kupce koji su odlučili pričekati s kupnjom stana predstavlja uštedu od nezanemarivih 7680 eura.
Naravno, zagrebačke se cijene veoma razlikuju ovisno o području na kojima se nekretnine nalaze, pa valja razjasniti kako se kreću cijene po četvrtima. Podaci portala Crozilla pokazuju da su najtraženiji stanovi u Zagrebu oni u centru, na Trešnjevci, Jarunu i Maksimiru. Najveći minusi zabilježeni su u zapadnomdijelu grada. Tamošnje su cijene pale za 1,9 posto, pa je prosječna cijena kvadrata iznosila 1415 eura. U Novom Zagrebu cijene su pale za 1,4 posto te se za kvadrat stana tražilo 1255 eura. Centar grada tijekom studenoga bilježi najmanji pad cijena, tek za 0,4 posto, a oglašena cijena kvadrata iznosila je 1837 eura. Sve je povoljnije u i istočnom dijelu Zagreba, čemu svjedoči Ivana Čikić iz agencije Dom ekspert iz Sesveta.
Prodaju se garsonijere
– U Sesvetama se u ovom trenutku gotovo ništa ne gradi. Mnogi su se graditelji još prije par godina povukli sa tržišta. Iako su imali pripremljene projekte za gradnju, osiguranu financijsku konstrukciju i kupljena zemljišta, odlučili su pričekati sgradnjom. U ovom je slučaju oprez bio opravdan. Da je tome tako govori primjer investitora u Sesvetama koji je niz godina prisutan na sesvetskom tržištu nekretnina. Gradnju stambeno-poslovnog kompleksa počeo je 2009. godine, a početna cijena kvadrata stana bila je 1600 eura.
Već sljedeće, 2010. godine cijena istog kvadrata stana pala je na 1500 eura i do danas se snižavala za 7 do 10 posto godišnje. Sada ona iznosi 1100 eura – kaže Ivana Čikić. S druge strane, unatoč padu cijena na mjesečnoj razini, potpuna suprotnost skupljim gradovima su Sisak, u kojem je prosječna tražena cijena kvadrata iznosila samo 813 eura, ili Bjelovar u kojem je cijena iznosila 904 eura. Ništa bolje nije ni u Osijeku, gdje je cijena tijekom studenoga iznosila 955 eura po kvadratu. Domagoj Brljačić iz agencije Nekretnine Osijek ističe kako potražnje u Osijeku uvijek ima, ali je realizacija manje u usporedbi s razdobljem prije recesije.
– U Osijeku se dosta trguje starijim stanovima jer se slabo grade nove zgrade – kaže i dodaje da se prosjek korekcije za najtraženije stanove u većini slučajeva kreće oko 5 do 10 posto, no ponekad cijena može biti fiksna, a ponekad ima i većih odstupanja. – Na osječkom je tržištu velik izbor pa kupci imaju veći utjecaj na snižavanje konačne cijene. Glavnina posla se svodi na manje stanove – garsonijere, jednosobne stanove i manje dvosobne do oko 55 kvadrata, a kupci su većinom mlade obitelji i roditelji studenata koji dolaze studirati u Osijek – zaključuje Domagoj Brljačić.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
