Teško je povjerovati, posebno zato što smo često okruženi vlasnicima malih stanova koji se žale na nedostatak kvadrata i prisiljeni su na improvizaciju u svom stambenom prostoru, ali statistika ne laže. Prosječna veličina useljenih stanova u Hrvatskoj iznosi 80,93 kvadrata, a prevladavaju dvosobni stanovi, koji zajedno s jednosobnima čine 36,43 posto nastanjenog fonda, navodi se u najnovijem broju biltena Zanea, specijaliziranog društva za poslovanje nekretninama, koji donosi i pregled cijena stambenog prostora u Hrvatskoj.
Negativni trendovi
Međutim, posljednjih godina komforni stanovi veće površine sve rjeđe pronalaze svoje kupce, a sve su traženiji, pogotovo u krizi, postali manji stanovi. Tako su lani, dodaje se u biltenu, najprodavaniji stanovi bili oni čija je površina između 41 i 65 kvadrata. Točnije, tražili su se stanovi površine 57 kvadrata, dvosobni, obvezno s balkonom, na trećem katu stambene zgrade na mirnoj lokaciji, nekoliko minuta od javnog gradskog prijevoza, s osiguranim parkirališnim mjestom i cijenom do 1430 eura po kvadratu. Takvi su se stanovi u novogradnji u Zagrebu, barem što se cjenovnog razreda tiče, mogli pronaći na Trešnjevci, Črnomercu, Trnju, Novom Zagrebu i Dubravi. U ostalim zagrebačkim naseljima cijene su nešto veće. Trendovi na tržištu stanova u cijeloj su Hrvatskoj više-manje jednaki, uglavnom negativni, s puno većom ponudom od potražnje.
Općenito govoreći, cijene stanova u novogradnji u Hrvatskoj u posljednje se tri godine nisu previše mijenjale, a prosječna je cijena oko 1500 eura po kvadratu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2012. godine cijene novogradnje pale su 1,65 posto, u ostalim naseljima 5,84 posto, dok su istodobno u Zagrebu porasle 1,43 posto. No, u prvom polugodištu 2013. cijene su u Zagrebu smanjene čak 9,19 posto u odnosu na prosjek 2012., a u ostalim su naseljima pale 7,4 posto. Tako je prosječna cijena u Zagrebu iznosila 1500 eura po kvadratu, a u ostalim naseljima 1200 eura po kvadratu. Ipak, prosječne prodajne cijene u pojedinim se gradovima prilično razlikuju, a ovise i o četvrti u kojoj se pojedina nekretnina nalazi
Interes stranaca
Konstanta su, pak, kupci, kojih je sve manje. To su uglavnom hrvatski državljani, a stranci još relativno malo kupuju stanove u Hrvatskoj. Najčešći kupci su mlade obitelji koje rješavaju stambeno pitanje, roditelji koji stan kupuju za djecu ili osobe srednje dobi koje zbog uspješne poslovne karijere žele živjeti komfornije.
Sve veći zahtjevi
– Kupci se ne žele zaduživati ili ulagati gotovinu ako im to nije uistinu nužno, odnosno ako nisu zadovoljeni svi njihovi zahtjevi pa znatno dulje donose odluku o kupnji stana. Često se konzultiraju sa stručnjacima koji im pomažu pri odabiru stana, a traženi standardi kvalitete gradnje i opremanja stanova svakim su danom složeniji i zahtjevniji – navodi se u biltenu Zanea i dodaje da je osim kvalitete stana i zgrade u kojoj je stan, važna lokacija nekretnine jer pospješuje prodaju, a ovisi o individualnim željama i životnim navikama potencijalnih kupaca. Većina ih se opredjeljuje za željeni dio grada, poznato okruženje, s naglaskom na kvalitetnu infrastrukturu, blizinu javnog prijevoza i popratne sadržaje, uređen okoliš i potencijale mikrolokacije.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
