Za njih je kriza gotova. Nakon pet godina stezanja remena, štednje na svim stranama i masovnih otpuštanja, dio hrvatskih tvrtki ulazi u novi razvojni ciklus te najavljuje povećanje proizvodnje i rast zaposlenosti.
- Mi već od kraja prošle godine, a posebno u ovoj godini, osjećamo značajan rast komercijalnih aktivnosti. Kriza je na neki način za našu industriju završila i situacija je sada bolja nego prije. Ako se ovi trendovi nastave, u ovoj bismo godini mogli zaposliti pet do deset novih ljudi - kaže Danijel Zadjelović, generalni direktor Lipik Glasa, hrvatske tvrtke čijih 160 zaposlenika proizvodi dijelove za Bentley, Bugatti i Lamborghini.
Globalne perjanice
U odnosu na većinu drugih hrvatskih tvrtki, prednost je Lipik Glasa to što iza sebe ima jake strane kompanije koje koriste njegove proizvode. Ili, preciznije, Lipik Glas je uključen u dobavljački lanac, a njegove proizvode koristi svjetska automobilska industrija. Kako je riječ o industrijskoj grani koju je londonski Economist Intellignce Unit (EIU) u svojoj analizi industrija u ovoj godini nedavno označio kao jednu od perjanica svjetskoga gospodarskog oporavka, taj će oporavak za sobom povući i hrvatske dobavljače, među kojima je i Lipik Glas, koji time prakatički osigurava tržište.
EU ipak još stagnira
Sličan scenarij sprema se i za ostale hrvatske tvrtke koje su kotač u mehanizmu svjetske automobilske industrije. I u Boxmarku, čijih 3800 zaposlenika u pogonu blizu Varaždina proizvodi kožne navlake za njemačku i europsku automobilsku industriju, primjerice za vozila poput Audija, Volkswagena, Seata, Škode, Porschea, Lamborghinija, Bentleyja, BMW-a, Mercedesa i Opela, u ovoj godini najavljuju nove investicije i povećanje broja zaposlenih.
- U 2013. smo investirali šest milijuna eura u proširenje opsega poslovanja i zaposlili 900 novih radnika. U ovoj godini namjeravamo uložiti još tri milijuna eura i zaposliti dodatnih 150 radnika - kažu nam u Boxmarku.
Upozoravaju kako se oporavak velikih proizvođača automobila ne mora automatski prenijeti i na dobavljače jer su oni podvrgnuti sve strožim zahtjevima u pogledu kvalitete, logistike i usklađivanja s potrebama kupaca. Napominju i kako je oporavak auto-industrije ponajprije zasluga rasta prodaje automobila u Sjedinjenim Državama i Kini, dok prodaja u Europskoj uniji stagnira. Zajedno s njim stagniraju i poslovni rezultati europskih dobavljača.
Dobro i farmaceutima
- Nama je u 2013. godini promet stagnirao na razini 2012., dok u pogledu dobiti, nakon obrade relevantnih pokazatelja poslovanja, očekujemo pozitivan rezultat, koji će biti znantno ispod onog ostvarenog u 2012. godini - zaključuju u Boxmarku.
Uspješnih primjera ima i u drugim industrijskim granama, unatoč tome što su u manjoj mjeri integrirane u međunarodne lance. I kod njih je ključ uspjeha orijentacija na strana tržišta jer na recesijom izmučenom domaćem tržištu ne mogu ostvariti bogzna kakve rezultate.
Jedna od takvih tvrtki je Jadran Galenski laboratorij iz Rijeke, čiji direktor Ivo Usmiani trlja ruke rezultatima koje ostvaruje na stranim tržištima. Lani, kaže, JGL ostvario rast prodaje od 13 posto, pri čemu je na inozemnim tržištima imao rast od 17 posto. Prošle su godine zaposlili 50-ak ljudi, a isto toliko planiraju i ove.
Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta ističe da se u pojedinim industrijama, poput automobilske i farmaceutske, oporavak događa već godinu do godinu i pol. - Sada bi se on trebao dogoditi i u telekomunikacijama i financijskom sektoru. No, problem ostaje kod trajnih potrošnih dobara poput tehnike i namještaja.
Izgledi za energetiku
Telekomunikacijama i IT sektoru, ocjenjuju u Economist Intellignce Unitu, nove tehnologije i usluge otvaraju vrata razvoja. Stručnjaci očekuju i konsolidaciju tržišta, što će voditi prema spajanjma i preuzimanjima u telekom industriji. I domaće telekomunikacijske kompanije najavljuju značajna ulaganja u infrastrukturu.
Energetika je još jedna od grana industrije kojoj u EIU-u daju velike izglede ove godine. Visoke cijene nafte bit će poticaj naftnoj industriji, a očekuje se i rast ulaganja u plinski biznis.
No, energetika je više od drugih djelatnosti ovisna o geopolitičkim zbivanjima. Taj zaključak posebno dolazi do izražaja sada kad krimska kriza potpaljuje napetosti između Rusije i Zapada.
Posao što dalje od Hrvatske
Iako se radi o industriji koja je u Hrvatskoj tek u razvoju, izvozom i posebno okretanjem tržištima u razvoju IT sektor ostvaruje dobre rezultate. Jedno od takvih lukrativnih tržišta je azerbajdžansko.
Bivša sovjetska zakavkaska republika s nešto manje od 10 milijuna stanovnika postala je, čini se, eldorado za hrvatske tvrtke iz IT sektora. Tako je Banksoft, zagrebačka tvrtka sa 40-ak zaposlenih, ovih dana sklopio ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom, tvrtkom za stručnu bankarsku podršku koju je osnovalo 18 azerbajdžanskih banaka i EBRD, o prodaji softverskog rješenja za mobilno bankarstvo. Rezultat je to, kažu nam u Banksoftu, njihova sudjelovanja na regionalnom tehnološkom sajmu BakuTel krajem prošle godine, na kojem su sudjelovali predstavnici te tvrtke, a koji se poklopio otprilike sa 20. obljetnicom njezina postojanja.
- Sklopili smo dugoročni ugovor s azerbajdžanskim partnerom. To će nam biti dobra referenca za širenja i na druga tržišta - poručuje Zoran Brkić, predsjednik Uprave Banksofta. O samoj vrijednosti ugovora nije želio govoriti, tvrdeći da se radi o poslovnoj tajni. Ipak, rekao nam je da je riječ o solidnom iznosu koji će tvrtki omogućiti daljnji rast. Inače, lani je Banksoft imao prihode od oko 11 milijuna kuna, dok im je neto dobit iznosila oko pola milijuna kuna.
Na azerbajdžansko tržište otisnuo se i InfoCumulus, koji je u toj zemlji dobio posao implementacije i održavanja sustava Azerfona, s kojim je jučer i potpisao ugovor. Zbog tog će posla InfoCumulus, kaže osnivač i direktor te tvrtke Sven Marušić, u ovoj godini zaposliti troje ili četvero novih ljudi, a početkom godine već je zaposlio dvoje novih radnika, pa ih sada ima ukupno 12.
- Recept je jednostavan: širenje na druga tržišta, posebno na istok, što dalje od Hrvatske - zaključuje Marušić. ( A. M.)