Izgradit ćemo najbolji vojni brod na svijetu u ovoj klasi. U ovom trenutku širom svijeta potražnja je za više od 2000 ovakvih brodova, a mi ćemo s ovim brodom osvojiti svjetsko tržište - govori nam u svom uredu Tomislav Debeljak, vlasnik i predsjednik Uprave Brodosplita.
Netom prije vratili smo se iz dijela Brodosplita pod punim nazivom Brodogradilište specijalnih objekata. U tim prostorima nekada su se gradili vojni brodovi za JNA i HRM, tu je sagrađena i podmornica “Velebit”. A danas se u tom istom prostoru gradi obalni ophodni brod za Hrvatsku ratnu mornaricu. Ministarstvo obrane naručilo je ukupno pet brodova, a u ovom trenutku na navozu je prototip, odnosno nulta serija broda.
Ovo je prvi vojni brod koji Hrvatska gradi nakon 1996., kad je u brodogradilištu Kraljevica izgrađena raketna topovnjača “Dmitar Zvonimir”. Tjednik Globus prvi ekskluzivno objavljuje fotografije budućeg novog broda Hrvatske ratne mornarice i prvi smo ušli u prostor gdje se brod gradi. Obalni ophodni brodovi koristit će se za potporu otočnom stanovništvu te sudjelovanje u akcijama traganja i spašavanja. U ratu se obalni ophodni brodovi koriste za zaštitu unutarnjih morskih voda te za zadaće borbene i logističke potpore.
Teuta Duletić, direktorica prodaje Brodosplita
Kad je MORH raspisao natječaj, obveza ponuditelja bila je da brod grade po pretprojektu Brodarskog instituta. Nakon potpisa ugovora stručnjaci Brodosplita napravili su nekoliko važnih modifikacija. Jedna od tih modifikacija je i promjena materijala od kojeg se brod gradi. Trebao je biti sastavljen od običnog čelika, no to je promijenjeno. Ugrađuje se čelik povišene čvrstoće debljine 4 do 6 milimetara. Tehnološka je obrada teža, ali će zato brod biti lakši i operativniji. Ukupno će na svaki brod biti ugrađeno od 67 do 70 tona čelika te 7 do 8 tona aluminija. U konačnici brod će biti težak 200 tona.
Sljedeća modifikacija je produženje broda za dva konstruktivna rebra odnosno za jedan i pol metar, te je on sada dug 43,5 metra. Forma mu je vitkija i bolja. Brod nije projektiran za velika mora te je strateška modifikacija ugradnja bočnih perajičnih aktivnih stabilizatora. To će mu omogućiti izlazak na cijeli Mediteran.
Četvrta velika modifikacija jest promjena krmene forme kako bi se u brod mogao ugraditi veći brodski vijak, odnosno propeler, što mu omogućava dostignuće zadane brzine od 28 čvorova. To mora biti minimalna brzina ovog broda pri 90 posto ukupne snage motora. U punoj brzini od Splita do Visa trebat će mu oko jedan sat.
Tomislav Debeljak naglašava kako je Brodosplit u reprojektiranje uložio oko 1,5 milijun eura, a uz nabrojene i još neke modifikacije ukupno četiri milijuna eura vlastitih sredstava. “To je naše ulaganje u razvoj broda kako bi on na kraju bio najbolji”, naglašava Debeljak.
Tomislav Debeljak, vlasnik i direktor Brodosplita, na pramcu novogradnje.
Postolje za automatski top promjera 30 mm već je postavljeno. Osim topom, brod će biti naoružan sa dvije ručno upravljive strojnice 12,7 mm te četiri ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava. Vlasnik brodogradilišta kao kvalitetu broda ističe optimiranje potrošnje goriva. S jednim tankom goriva brod će moći ploviti 1000 nautičkih milja. “Uštedama na gorivu brod će u 30 godina sam sebe isplatiti”, naglašava Debeljak. Kapacitet broda je 17 ljudi, a moći će autonomno ploviti, bez dodatne opskrbe, deset dana. Bit će opremljen i desalinizatorima za filtriranje morske vode u pitku.
Teuta Duletić, direktorica prodaje, tvrdi da je već sada velik interes u svijetu za ovaj brod. “Već sad imamo vrlo ozbiljne upite iz više zemalja. U Bangladešu smo se javili na natječaj za izgradnju 6 plus 6 brodova, a tu su i Indonezija, Iran, Saudijska Arabija, Vijetnam”, nabraja Teuta Duletić. No, prije svih, najveći je interes pokazala Crna Gora. “Njima su brodovi ovog tipa prijeko potrebni. Rekli su nam, svi na Mediteranu znaju da gradite brod i s nestrpljenjem ga očekujemo..."
CIJELI TEKST PROČITAJTE U NOVOM BROJU GLOBUSA:
