CIJENA 500 TISUĆA EURA

MORSKA MUNJA Superbrz, nepotopiv, jeftin, domaće izrade. Zašto ga Hrvatska ne želi?

CROPIX

Trup mu je izrađen od najtvrđega kevlara, otporan je na metke, juri brzinom od 50 čvorova i stiže od Pule do Splita za 2 sata i 20 minuta, a za potrebe hitne medicinske pomoći brži je i efikasniji od helikoptera, pa bolesnika s Visa preveze do Splita za samo 45 minuta. Konstruirali su ga inženjeri Brodarskog instituta, a sagrađen je u pulskom brodogradilištu Olimp. Cijena mu je 500 tisuća eura, no država nije zainteresirana… 

Prva situacija. Služba 112 dobija hitan poziv za spašavanje ronioca kod otoka Visa. U roku od samo nekoliko minuta iz viške luke isplovljava brod opremljen svom medicinskom opremom te barokomorom i liječnicima. Dolaze na mjesto udesa, izvlače ronioca i kreću put Splita. Na brodu počinju s reanimacijom ronioca i medicinsko zbrinjavanje. U Splitu su u roku od 45 minuta odnosno oko 55 minuta od dojave.
Druga situacija. Policijske kamere na otoku Mljetu uočavaju gliser koji se velikom brzinom kreće rutom koja nije propisana. Policijski službenici zaključuju kako je najvjerojatnije riječ o krijumčarima ili, još gore, nekoj terorističkoj skupini. U presretanje kreće brod dugačak 14,25 metara na koji je ukrcano deset pripadnika antiterorističke jedinice. Brod brzinom od oko 50 čvorova kreće u lov na sumnjivi gliser, presreće ga za nekoliko minuta. S glisera je na policijski brod otvorena puščana vatra no brod bez problema plovi dalje prema napadačima. Za nekoliko minuta napadači su svladani.

Goran Sebelić / CROPIX

Pula, 290416. Specijalni desantni camac M46, proizveden u Puli. Foto: Goran Sebelic / CROPIX

 

Prototip

Opisane situacije su hipotetski slučajevi koje bi Republika Hrvatska s lakoćom savladavala kada bi bila opremljena suvremenim plovilima. U oba slučaja temelj uspješno obavljene akcije bila je brzina dolaska na područje intervencije. A za to je i policiji i liječnicima poslužio superbrzi čamac M-46. Riječ je o proizvodu domaće pameti i domaće brodogradnje. U projektu “Olimp-Nautice” sudjelovali su i stručnjaci Brodarskog instituta iz Zagreba, a dva broda izgrađena su u pulskom brodogradilištu “Olimp-Nautice”. Osim njih na brodu su radile još četiri kompanije – SCAM Marine, Uljanik Vodnjan, Belcom Rijeka i Adriatic Zadar. Razvoj trupa broda započeo je 2008., a prototip je bio završen i porinut u more na Uskrs 2010. godine. U razvoj broda uloženo je oko četiri milijuna eura domaćeg kapitala. Napravljena su dva tipa broda, s kabinom i bez kabine. U dosadašnjim testiranjima brodovi su prešli oko 300 tisuća milja.

 


Od Pule do Splita brod dolazi za dva sata i 20 minuta, a od Ugljana do Zadra za sedam minuta. Opremljen je jahaćim sjedalima proizvođača Ulmans, koja omogućuju udobnost pri vožnji na valovitom moru, a tih antišok sjedala (izdrže 7 G) može se postaviti 20. Brod plovi u svim uvjetima, a zbog 20 komora i dna broda od kevlara praktično je nepotopiv. Ovisno o želji kupca može biti i od materijala tzv. stealth tehnologije (nevidljive za radare). Opremljen je profesionalnim radarom Raymarine, GPS uređajem i FLIR kamerom. Upotreba specijalnih materijala u gradnji trupa osigurava zaštitu ljudi od streljiva lakog kalibra, a udarce u obalu brzinom od 15 do 20 čvorova brod izdrži bez oštećenja. Na pramčanom dijelu može se ugraditi upravljiva oružana stanica od 12,7 mm, top do 20 mm i rakete. Osim toga ima malu radarsku zamjetljivost te je idealan za vojne i policijske zadatke.


Brod je odličan – ali u Hrvatskoj za njega za sada nema kupca. Država koja ima 980 kilometara pomorske granice, ima otoke, i svoj razvoj temelji na turizmu, koja je moguća meta migranata s morske strane te je na ruti krijumčara, ne pokazuje nikakav interes za taj brod koji su osmislili i proizveli njeni državljani, iako je prije dvije godine tadašnji ministar obrane Ante Kotromanović objavio kako će ga Ministarstvo obrane za potrebe Oružanih snaga kupiti. Vojska je brod testirala, na njega je bilo ukrcano čak 70 vojnika te su bili prevezeni su od točke A do točke B. Naime, taj superbrzi čamac idealan je za brzo prebacivanje voda specijanih snaga, diverzanstskih snaga, brzo ramještanje vojnika ili antiterorističkih policijskih snaga na bilo koju točku na moru sa svom njihovom opremom u najkraćem mogućem vremenu.

Goran Sebelić / CROPIX


Interes na sajmovima

Ali ništa od svega toga nije bilo. Od Kotromanovićeve najave prošlo je, eto, dvije godine a brod nije kupljen. Navodno, interesni lobiji unutar MORH-a bili su prejaki. Vlasnici broda MORH-u su čak bili nudili da ga besplatno koriste, ali čak ni to nije prošlo, iako vojska korisiti svoje stare gumenjake. Takvim odnosom uz ostalo onemogućena je prodaja ovog proizvoda na stranim tržištima. Naime, na vojnim sajmovima interes stranih delegacija za tim je brodom ogroman, u ovom trenutku ima oko 200 upita za njega, no svaki daljni razgovor o prodaji zastaje nakon odgovora na pitanje “koriste li ovaj brod i vaša vojska i policija?” Bez te reference niti jedna zemlja u svijetu ne želi kupiti bilo kakav proizvod namjenjen za vojsku i policiju.


“Sve je počelo kao igra. S projektom smo započeli kao grupa zanesenjaka. Analizirali smo tržište brzih brodova i gledali na koji način možemo ući na to tržište“, prisjeća se Ante Zaninović, pomoćnik glavnog direktora za sektor Pomorske tehnologije na Brodarskom institutu i projektant broda. Osnovna ideja je bila da se napravi brzi brod namijenjen za vojne potrebe, za brzo prebacivanje diverzantskih ili antiterorističkih jedinica. “Cilj nam je bio da napravimo brzi brod kojem će brzina biti 50+ čvorova”, kaže. Sasvim je logično bilo da je nositelj projekta Brodarski institut u Zagrebu. “Institut postoji 65 godina i dosad smo napravili 1431 model raznih vrsta brodova”, naglašava direktor Instituta Ognjen Kuljača. On posebno ističe ulogu svog prethodnika Vladimira Koromana za čijeg je mandata pokrenut razvoj projekta broda M-46 i koji je zahvaljujući svom velikom međunarodnom iskustvu, prepoznao tržišnu nišu.

Goran Sebelić / CROPIX / CROPIX

Pula, 290416. Specijalni desantni camac M46, proizveden u Puli. Foto: Goran Sebelic / CROPIX

 


Graditelj broda, “Olimp-Nautica” iz Galižane, do sada je napravio jedan otvoreni brod i jedan s kabinom. Cijena otvorenog broda je oko 500 tisuća eura, a s kabinom do 200 tisuća eura više. Ideja je odmah od početka bila da se u proizvodnji broda uključi što više domaćih tvrtki i da se na njega ugradi što više domaćih proizvoda.

 

Smanjena masa

 Primjenom vakuum tehnologije, objašnjava Zaninović, smanjena je masa broda, koja iznosi 7200 kilograma. Za trup broda izabran je kevlar najveće gustoće. Brod ima svoje zračne komore ali ako se one ispušu, brod može nastaviti ploviti brzinom 45 čvorova. 
Posebnost je tog plovila i da može izvoditi kruženje oko svoje osi. Nadalje, zbog svoje modularnosti brod se u vrlo kratkom vremenu može iz vojnog broda pretvoriti u brod za gašenje požara ili za izvlačenje nasukanog broda težine 150 do 200 tona. Upravo ta modularnost dovela je do ideje da se brod iskoristi za potrebe hitne medicinske pomoći na otocima i obali.


“Prije dva mjeseca posjetio sam ‘Olimp’ i rekao – to je to. Brod je idealan za obavljanje poslova hitne medicinske pomoći”, naglašava Vladimir Tkalčić, direktor tvrtke SATIS iz Rijeke. On bi s njima želio organizirati mrežu hitne medicinske pomoći na otocima i u priobalju. Smatra kako je taj način puno brži, efikasniji i jeftiniji nego li uz pomoć vojnih helikoptera, kako se to sada obavlja. “Korištenjem ovih brodova otočani bi imali sigurnost. Za razliku od helikoptera ovi brodovi imaju veći kapacitet, mogu se koristiti u svim vremenskim uvjetima, lakše mogu prići lokacijama i imaju niže troškove eksploatacije i održavanja”, naglašava Tkalčić. “Primjerice ovim brodom možete doći direktno na lokaciju gdje je unesrećeni ronilac, što je helikopteru nemoguće.”


Medicinska oprema

 Prema njegovim riječima idejni projekt medicinskog broda je završen. Tkalčić tvrdi da bi bilo potrebno tri do pet brodova koji bi se držali na vanjskim otocima. Na brod bi se mogla odjednom smjestiti tri pacijenta. U suradnji s tvtkom “INEL – medicinska tehnika” napravljen je i popis medicinske opreme kojom bi se brod opremio: defibrilator, daska za imobilizaciju, EEG, EKG, sukcijska pumpa boce za kisik, kofer za reanimaciju itd. Brod bi bio opremljen i malom barokomorom ali i termokamerom za traženje ronioca.

Darko Tomaš / CROPIX / CROPIX

Autori projekta izgradnje broda M-46 za hitnu medicinsku pomoć i vojne svrhe: Mladen Miljanić, Vladimir Tkalčić, Ognjen Kuljača, Ante Zaninović i Vladimir Grubešić.

 


Vladimir Grubešić iz tvrtke “INEL – medicinska tehnika” smatra kako bi u medicinsku opremu broda trebalo uložiti oko 100 tisuća eura, tako da bi cijena opremljenog medicinskog broda bila oko 650 tisuća eura. Prema njegovim riječima oprema je dovoljna da se pacijent može na životu održavati 10 do 15 sati. Tkalčić dodaje kako bi ovaj projekt mogao zaživjeti već do početka ove turističke sezone – naime, za izradu jednog broda potrebno je 20 dana – no pitanje je hoće li Ministarstvo zdravstva imati sluha za ovaj projekt.


Prošla garnitura Ministarstva zdravstva pokrenula je pilot projekt višenamjenske helikopterske službe unajmivši dva helikoptera i na to utrošila 10 milijuna kuna. Projekt je neslavno propao. Ovo je novi projekt koji Hrvatskoj kao turističkoj zemlji iz sigurnosg aspekta otvara sasvim nove vidike – primjerice, s tim medicinskim brodovima moguće je prići kruzeru i s njega prebaciti unesrećenu osobu i prevesti je do najbliže bolnice. Brodove može koristiti i Turistička zajednica, kao i Lučke kapetanije. No, ponajprije oni bi mogli osigurati bolju i bržu zdravstvenu zaštitu otočanima, posebice zimi.

 

 

Tagovi

Iz drugih medija


Izdvajamo