DIREKTOR UBERA DAVOR TREMAC

'Poruka taksistima? Neki su već naši partneri i sve ih je više. Tako mogu dodatno zaraditi'

    AUTOR:
    • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

  • OBJAVLJENO:
  • 31.07.2017. u 13:37

Split, 300617
Tvrtka Uber svecano je predstavila uslugu Uber boat u Split. Ovom uslugom Uber nudi prijevoz putnika morem.
Na fotografiji: Davor Tremac generalni menadzer Uber Hrvatska.
Foto: Jakov Prkic / Cropix
CROPIX

Davor Tremac, direktor Uber za ovu regiju

U šest hrvatskih gradova, Zagrebu, Splitu, Zadru, Šibeniku, Novalji i Dubrovniku, usluga Ubera dostupna je od listopada 2015. Na Uber platformi vozi više od 1500 partnera vozača ​koji su zaposleni u tvrtkama ili obrtima, a platformu koristi više od 100.000​ korisnika.

Davor Tremac, direktor Ubera za ovu regiju, u koju osim Hrvatske spada Slovenija, Srbija, Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija i Crna Gora, govori o poslovanju Ubera u Hrvatskoj, planovima širenja na ostale države i gradove, o ekonomiji dijeljenja te o regulatornom okviru za ovu djelatnost. S njim smo razgovarali i o problemima na koje nailazi, o načinu na koji regrutiraju partnere i vozače te o aplikaciji i mogućnosti njezine zabrane. Tremac procjenjuje da će se u sljedeće dvije godine otvoriti više od 10.000 novih radnih mjesta u tvrtkama Uberovih partnera vozača.

Možete li reći najnovije podatke o Uberu Hrvatska?
- Svakodnevno rastemo i imamo nove vozače na platformi. Imamo 1500 partner vozača u ovom trenutku. Redovitih korisnika je oko 100 tisuća, a imamo i oko 150 tisuća registriranih građana na platformi koji još nisu počeli koristiti Uber. Ove godine očekujemo da će našu uslugu koristiti 100 tisuća turista koji posjećuju Hrvatsku. To je snaga koju Uber donosi. Koristeći usluge Ubera, ljudi se osjećaju slobodnije, a kad dođu u neku destinaciju, imaju iskustvo s tom uslugom kao u svom gradu. Sve je transparentno što se tiče cijena vožnje. Postoji stalna korisnička podrška i ako, recimo, vožnja traje duže, odnosno ako smatraju da se nisu kretali optimalnom rutom, mogu se nama javiti kako bi se korigirala cijena vožnje.

Kažete da su turisti prepoznali Uber u Hrvatskoj?
- Turisti iz 118 država svijeta koristili su Uber u Hrvatskoj, dok su turisti iz više od 40 zemalja u Splitu i Dubrovniku koristili Uber samo tijekom prva 24 sata od pokretanja Uberove aplikacije. Tijekom Adventa prošle godine turisti iz 88 zemalja koristili su Uber u Hrvatskoj. Ovog ljeta usluge UberX, UberSELECT i UberVAN proširili smo po cijeloj dalmatinskoj obali - od Novalje do Dubrovnika. Uber je ovo ljeto lansirao uslugu UberBOAT, koja ima mogućnost značajno potaknuti gospodarstvo u Dalmaciji te osigurati posao lokalnim poduzetnicima, ali i značajno unaprijediti hrvatsku turističku ponudu.

Kako ide i ispunjava li planove UberBOAT?
- Iznenađeni smo količinom potražnje za UberBOAT-om. Svi kapetani su nam u početku govorili kako će se transferi odvijati uglavnom prema Hvaru. Međutim, pokazalo se da to dosad nije tako pa imamo dosta transfera prema Braču, s Elafita prema Hvaru, iz splitskog akvatorija prema Šibeniku i Zadru, pa iz Splita do neke jahte u nekoj uvali ili otočnoj marini i lučici. Imamo primjera i zakupa za pola dana ili čitavi dan. Zadovoljni smo poslovanjem, ali i promocijom. Imali smo promociju svagdje u svijetu. Objavljeno je oko 200 članaka u najznačajnijim svjetskim medijima poput New York Timesa, Lonely Planeta, Reutersa, BBC-ja, Voguea i mnogih drugih, tako da su turisti koji dođu u Hrvatsku već u svojim zemljama čuli za UberBOAT. Imali smo nekoliko milijuna pregleda našeg videa. Znači, ne samo da smo sebi napravili promociju nego smo na ovaj način promovirali i Hrvatsku. UberBOAT malo je drukčija usluga. Jedan vozač na cesti u radnom vremenu napravi 15 do 20 vožnji, a kod UberBOATa napravi jednu-dvije vožnje na dan. UberBOAT-om pokrivamo čitavo područje srednje i južne Dalmacije. Puno je veća raširenost, malo se duže čeka, a vožnja traje duže, dok na kopnu traje petnaestak minuta. Gliserom traje i po nekoliko sati.

Radili ste ankete o utjecaju Ubera u RH. Što su pokazale te ankete?
- Da, radili smo s agencijama koje se bave istraživanjima tržišta poput Hendala i Ipsos pulsa. Pokazale su da čak 90 posto korisnika u Hrvatskoj podržava Uber. Ankete su pokazale da čak 60 posto naših redovitih korisnika ima vlastiti automobil, a ipak koriste Uber. Koriste našu uslugu kako ne bi imali problema s parkingom i kako bi se brže kretali. Pokazale su i da aktivnost taksi usluga ne pada unatoč tome što mi poslujemo te da više od 80 posto naših korisnika uopće nisu korisnici taksi usluga. Ali pokazale su i to da neki korisnici naših usluga u jednom smjeru koriste našu uslugu i, ako ne mogu brzo dobiti povratak Uberom, vraćaju se taksi vozilom, a da nije tako, ne bi ga uopće zvali. Ankete među našim vozačima pokazale su da spadamo u sam vrh po zadovoljstvu ljudima s kojima rade. Zato nam dolaze ljudi u velikom broju da bi radili preko Ubera. Imaju fleksibilno radno vrijeme i mogu dobro zaraditi. Ustvari, preko Ubera zarađuju više nego što im je njihova alternativa, zato dolaze na Uber. Cjelokupno tržište raste.

Možete li komentirati situaciju u Splitu oko Ultre?
- Nisu istinite brojke da je veliki broj vozača na Uber platformi došao u Split radi Ultre. Oni su u Splitu jer ima posla. Splitu treba 5000 vozača na tržištu mobilnosti, bilo uberovaca bilo taksista. Trenutačna brojka od 180 taksista nije dostatna za Split ni zimi.

Često se postavlja pitanje je li to isplativ posao s obzirom na cijenu usluge?
- Isplativost je u količini vožnji. Vrijeme se dijeli na tri dijela. Prvo je kada partner vozi i kada je korisnik u automobilu. Tu zarađuje. Drugo je kada čeka. Tada ne zarađuje, ali i ne troši. Treće je kad vozi prazan po korisnika. Znači, tada troši, a ne zarađuje. Naša vrijednost za vozača je u smanjenju druge i treće komponente na minimum. Mi znamo kamo se korisnik vozi i koliko će trajati njegova vožnja. Tako da mi već u toku vožnje možemo vozača spojiti sa sljedećim korisnikom koji se nalazi blizu odredišne točke trenutnog korisnika.

Ima li novosti u vezi s rješavanjem problema oko prisustva Ubera na hrvatskom tržištu, odnosno u Zagrebu i ostalim gradovima?
- Živimo u vrijeme tržišne ekonomije i svi imaju priliku zaraditi. Treba se boriti na takvom tržištu kvalitetom usluge i prihvatljivom cijenom, a ne blokiranjem gradova povećavajući tako nesigurnost i tenzije.

Pa argumenti taksista su to da oni moraju plaćati državi naknade za koncesije, poreze?
- Nameti koji se plaćaju su gotovo isti i našim partnerima i njima. Čak Uberov partner plaća proviziju za korištenje Uberove aplikacije, dok to taksist nema. Istina, investicija da bi netko postao taksist je u početku velika, ali to je tada i zauvijek. Troškovi održavanja licencije i svih ostalih nameta su nekoliko stotina kuna mjesečno. Tako da priča o velikim nametima nije baš točna. Porezna uprava ima uvid u prihode Uberova partnera i na osnovi toga ga tereti. Porez plaćaju i naši partneri, a i Uber.

Dakle, plaća li Uber porez?
- Uberov poslovni model uvodi poreznu transparentnost u tradicionalno gotovinsku industriju. Svi računi koje izdaju Uberovi partneri su fiskalizirani u skladu sa zakonima. Porezi se plaćaju na ukupnu cijenu svake vožnje, što je prosječno 35 posto ukupne cijene vožnje. Uber naplaćuje naknadu za korištenje aplikacije. Ukupan iznos poreza na uslugu plati se u Hrvatskoj.

Razgovarate li s Vladom RH, odnosno MMPI-jem, o tim problemima?
- Da, razgovaramo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvom financija i Ministarstvom gospodarstva poduzetništva i obrta. Prilagodili smo zbog fiskalizacije posebnu aplikaciju za Hrvatsku. Uber je nedavno investirao nekoliko stotina tisuća kuna kako bismo prilagodili globalnu aplikaciju posebno za Hrvatsku tako da svaki korisnik može primati fiskaliziran račun izdan od strane partnera vozača putem e-maila u digitalnom obliku. Aplikacija je korisnicima usluge ista svagdje u svijetu, a vozači zahvaljujući toj aplikaciji odmah fiskaliziraju uslugu vožnje. To se događa automatski. Dok je u SAD-u regulirano tako da svaka fizička osoba može biti Uberov vozač, u Europi mora imati tvrtku ili obrt.

Može li država zabraniti korištenje aplikacije? Kakva je praksa i je li bilo igdje u svijetu takvih zabrana?
- Nemamo nigdje slučaj zabrane aplikacije. Postoje zemlje koje su postavile izuzetno teške uvjete za nekoga tko želi biti Uberov vozač. U Europi su to napravile Danska i Bugarska. U Danskoj svaki vozač na suvozačevu mjestu mora imati senzor koji prepoznaje kada netko sjedne na to mjesto. To je dovelo do toga da su cijene prijevoza u tim zemljama jako porasle. Naravno, na štetu korisnika.

Koja je još razlika između Uberovih vozača i taksista?
- Taksi usluge pružaju profesionalni vozači, koji voze puno radno vrijeme, a usluge poput Ubera većinom pružaju vozači kako bi dodatno zaradili. Osim u usko definiranim okolnostima, pružatelji taksi usluga ne smiju odbijati vožnju zato što se taksi usluga smatra javnim servisom. Pružatelji usluga poput Ubera mogu odbijati vožnje, ako su nezadovoljni ocjenama koje imaju putnici ili im ne odgovara krajnja destinacija putovanja. Uber nema pristup pješačkim zonama, brzim trakama ili taksi stajalištima. Taksisti plaćaju dozvolu koja se u pravilu obnavlja svakih pet godina i ta cijena je oko 1500 kuna, dakle oko 25 kuna mjesečno.

Koje sve usluge postoje na tržištu?
- Kad govorimo o tržištu mobilnosti, onda imamo uslugu javnog prijevoza, imamo taksi prijevoz, limuzinski prijevoz i imamo prijevoz privatnim automobilima. Zbog napretka tehnologije pojavila se potreba za dodatnom kategorijom za naše partnere vozače. Naši vozači nisu taksisti, zato bi trebali biti regulirani pod zasebnom kategorijom. Usluga je potpuno personalizirana jer se zna tko je vozač i tko je korisnik. Nemamo taksi znak i taksimetar i ne koristimo taksi stajališta i posebne trake, što je gradska infrastruktura. U nju je grad ulagao zbog javnog prijevoza. Kod Ubera se sve događa elektronskim putem, od naručivanja, preko praćenja do plaćanja. Sve je poznato unaprijed.

Možete li pojasniti što znači nova kategorija unaprijed definiranih usluga?
- To znači da je unaprijed sve dogovoreno i da se unaprijed zna odredište, cijena, korisnik i vozač. Sve se unaprijed dogovori, a onda se usluga izvrši. Tako bi se ta usluga i regulirala.

Na koji način se može postati Uber vozač?
- Da bi netko bio Uberov partner vozač mora se javiti Uberu i poslati dokumente: vozačku dozvolu, potvrdu o nekažnjavanju, obrtnicu, mora imati registriran obrt i tvrtku te mora biti osiguran. Dokumentaciju provjeravamo. Nakon toga prolazi obuku. Mora biti zaposlen u svojoj tvrtki ili u tvrtki nekog našeg partnera. Mi se zalažemo da se uvede i liječnički pregled te tečaj sigurne vožnje. Vozač naš partner točno zna što smije, a što ne smije raditi. Ako krši pravila, bit će sankcioniran. Svaku prijavu provjeravamo i poduzimamo mjere.

Kakav je u Hrvatskoj regulatorni okvir što se tiče takve vrste usluga? Radi li se na njegovu definiranju?
- Postoji radna skupina pri Ministarstvu mora i infrastrukture koja se bavi definiranjem nove regulative za auto taksi i prijevoz ostalim automobilima. U tu radnu skupinu uključeni smo mi, neke taksi kompanije, komore i udruge poslodavaca te predstavnici nekoliko ministarstva. Raspravljamo o tržištu i načinima regulacije. Vjerujem da će odmah nakon ljeta doći do prijedloga novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, koji će liberalizirati i urediti taksi tržište te regulirati sve djelatnosti. Uber je predao prijedlog čiji cilj je sigurnost i povećani izbor za korisnike te uklanjanje zastarjelih administrativnih prepreka, a naš prijedlog se bazira na uvođenju nove kategorije - predugovoreni prijevoz putnika. Radi se o kategoriji zbog uvođenja novih tehnologija koje mijenjaju taksimetar i omogućuju transparentan način određivanja i ugovaranja cijene te optimalnog puta prije samog početka vožnje.

Posluje li Uber legalno u Hrvatskoj?
- U Hrvatskoj zakon prepoznaje ovu kategoriju, ali prepušta gradovima da je reguliraju slično kako se regulira taksi prijevoz. Međutim, niti jedan grad u Hrvatskoj to nije regulirao. Tako da će jedanput inspektor kazniti za obavljanje auto taksi djelatnosti bez licence, drugi put za obavljanje javnog prijevoza putnika, a treći put neće kazniti našeg partnera jer će konstatirati da to nije regulirano. S terena imamo različite interpretacije. Mi želimo da postoje jasna pravila za sve sudionike na tržištu.

Imate li što poručiti taksistima?
- Dovoljno je otkriti da su neki taksisti Uberovi partneri i sve ih je više. Tako mogu dodatno zaraditi.

Što donosi studija AmChama Mobilnost u turizmu, koja se dotiče teme Ubera?
- Kad se mjeri zadovoljstvo turista u Hrvatskoj, onda se često ističe prirodna ljepota, gastronomija, pristupačni i gostoljubivi ljudi, a žale se na infrastrukturu, pogotovo na lošu uslugu prijevoza unutar destinacije. Studija govori o tome kako regulirati ovu djelatnost i govori o potrebi ove djelatnost. Recimo, došlo se do zaključka da Split treba 5000 vozila, a Zagreb 10.000 da bi se zadovoljila potražnja za ovakvom vrstom usluge.

Na ruku vam idu i neke preporuke Europske komisije. Koje su to preporuke koje vam olakšavaju poslovanje?
- Europska komisija shvatila je da je ekonomija dijeljenja korisna i za zapošljavanje i za građane te je preporučila državama da ovu djelatnost reguliraju. Uberovi partneri vozači posluju prema Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu​, koji predviđa djelatnosti iznajmljivanja osobnih vozila s vozačem​. Preporuka Europske komisije je omogućiti razvoj djelatnosti koje se bave ekonomijom suradnje i što prije pokrenuti regulatorne promjene koje su već prihvaćene ili se razmatraju u Portugalu, Finskoj, Litvi, Estoniji, Slovačkoj i Švedskoj.

Koje su prednosti usluga dijeljenja prijevoza za posjetitelje i za lokalno gospodarstvo?
- Prednost je što ne zahtijeva dodatne investicije, a omogućava ljudima koji ima­ju vremena i sposobnosti da dodatno zarađuju. Posjetitelji i građani dobiju cjenovno prihvatljivu i brzu uslugu, a gradovi ne moraju ulagati u infrastrukturu za javni prijevoz. Osim toga, nije ni zanemariva činjenica da se zbog pojave Ubera smanjuje broj ljudi koji voze pod utjecajem alkohola. Povećava se sigurnost. Jedan vozač na Uberu će zamijeniti sedam-osam privatnih automobila kojima se ljudi voze sami što znači da će biti manja gužva na gradskim ulicama i manje potrebe za parkingom, a ljudi se tako brže kreću. To već gradovi, a i policija, prepoznaju.

Kako donosite odluku o širenju na pojedini grad?
- Svaki put kad neko otvori aplikaciju sustav to zabilježi. Recimo, ovog ljeta smo omogućili korištenje usluge u Šibeniku upravo zbog velikog broja otvaranja aplikacije. Pratimo situaciju na otocima, u Istri, Rijeci. Pratimo koliko ljudi želi našu uslugu i tako donosimo odluku.

Je li se Uber proširio i na ostale zemlje regije?
- Uber je aktivan samo u Hrvatskoj. Odlično smo prihvaćeni i od domaćih i od turista. Nismo očekivali tako brzi rast tako da smo u Hrvatskoj jako zaposleni i još uvijek intenzivno ne gledamo zemlje oko nas. Razgovaramo, ali još nismo ništa konkretizirali. Naravno, naši planovi su takvi da se namjeravamo proširiti i na ostale zemlje. To ponajviše ovisi o našem internom kapacitetu te razgovorima s Vladama ostalih država. Kada procijenimo da je u drugim državama velika potražnja za Uberom te kad se stvore svi preduvjeti, mi ćemo se proširiti i na njih.

Koje su zemlje u regiji prve na redu?
- I dalje mislimo da u Hrvatskoj ima još dosta mjesta za rast. Želimo se proširiti na ostale gradove. Od toga će zavisiti kada ćemo krenuti u druge države. Zanimljive su najprije Slovenija i Srbija.

Postoji li regulatorni okvir u tim zemljama? Konkretno, očekujete li slične probleme kao u RH?
- Slovenija i Srbija imaju drugačiju regulativu od Hrvatske. U Srbiji je ovakva usluga regulirana kroz Zakon o turističkoj djelatnosti. Što se tiče problema, mi ih ne očekujemo nikad, ali kada se dogode, onda se nosimo s njima.

Iz drugih medija


Izdvajamo