TOMISLAV FAIN

PREDSJEDNIK UDRUGE HRVATSKIH PUTNIČKIH AGENCIJA 'Pogrešno je rad na crno trpati u socijalnu kategoriju!'

    AUTOR:
    • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

  • OBJAVLJENO:
  • 16.06.2017. u 11:10

Tomislav Fain, vlasnik agencije Terra Travel iz Zadra, izabran je za predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija na skupštini održanoj u prosincu, a dužnost od dugogodišnjeg predsjednika Borisa Žgombe preuzeo je u ožujku ove godine. Žgomba je osam godina, dakle dva mandata, bio na čelu UHPA. Članice UHPA su 2015. godine uprihodile 2,5 milijardi kuna. Te godine imale su oko 3200 stalno zaposlenih radnika. Ti pokazatelji su narasli u ove dvije godine.

Koje promjene ćete uvesti u rad UHPA?

- Borit ćemo se za bolji položaj naših članica te ih predstavljati prema državnim institucijama i ustanovama. Na taj način nastojat ćemo članicama olakšati poslovanje. Trenutačno smo aktivni oko Zakona o pružateljima usluga u turizmu koji mora biti gotov do rujna i usklađen s EU direktivom o paket-aranžmanima. Zakon mora stupiti na snagu prvim danom srpnja iduće godine. Uz ministarstvo i ostale dionike smo aktivno sudjelovali u njegovoj izradi. Trudili smo se da bude našim članicama što povoljniji i lakši u primjeni.

Ima li nepovoljnih stavki što se tiče tih direktiva?

- Da, ima ih. Na njih se, nažalost, ne može utjecati. Ima dosta nelogičnih stvari. Na jednom od sastanaka koji je organizirala Europska asocijacija putničkih agencija čiji smo član, održanom u Bruxellesu, pokušali smo upozoriti na probleme i nelogičnosti. S istim primjedbama na Direktivu o paket-aranžmanima su došle i ostale članice ECTAA-e. Na sastanku su nam rekli da je Direktiva već donesena i da se s njom treba uskladiti.

Je li takav slučaj i sa Zakonom o posebnom postupku oporezivanja?

- Nakon svih molbi i žalbi u posljednje četiri godine na primjenu posebnog postupka oporezivanja, Europska komisija će tek sada istražiti jesu li naše primjedbe na mjestu ili nisu. Posebni postupak oporezivanja turističke agencije stavlja u jako nepovoljan položaj.

Jesu li domaće agencije puno izgubile zbog posebnog postupka oporezivanja?

- Da, izgubile su dosta. Kako bih mogao bolje objasniti tu pojavu, reći ću jedan najbanalniji primjer. Ako tvrtka iz Zagreba rezervira hotel u Zadru direktno preko hotela i to plati 100 kuna, ona unutar tih 100 kuna ima pravo odbitka poreza u iznosu od 13 posto, koliko je stopa PDV-a. Ako to napravi posredstvom agencije i ako agencija ne zaračuna svoju proviziju, dobit će istu cijenu od 100 kuna, ali neće imati pravo na odbitak PDV-a. Dakle, mi smo u samom startu skuplji nego hotel 13 posto. To nam stvara veliki problem. Zato tvrtke preskaču agencije i rade rezervaciju direktno u hotelu.

Imaju li hotelske kuće sluha za taj vaš problem?

- Nemaju, niti ga moraju imati. Hotel ima svoju cijenu, na koju agencijama odobrava agencijsku proviziju na individualne goste od 5 do 10 posto, a na grupe oko 3 posto. Hotelske kuće ne zanima naš problem, tj. njima je svejedno dolazi li im rezervacija direktno preko gosta ili preko agencije.

Kako su se agencije prilagodile s obzirom na općeniti porast on line rezervacija ali i on line posrednika?

- U svakom poslu, pa tako i u našem, treba se prilagođavati i pratiti trendove. Jedan dio agencija je i sam svoje poslovanje prebacio na web, agencije imaju svoje on line portale za rezervaciju smještaja, izleta ili to rade preko globalnih portala. Međutim, reći ću nešto što možda nije popularno, ali poslovanje agencija u Hrvatskoj najviše ugrožava rad na crno. Jednostavno, kod nas je prevelik obujam poslovanja u sivoj zoni. I to nije samo karakteristika turizma. Napravite krug po gradu i vidjet ćete da svatko prodaje izlete, iznajmljuje apartmane, a za to nema nikakve dozvole, uvjete, nema prijavljene radnike. Jednostavno, rad na crno je veliki problem za državu, ali i za nas poduzetnike. To su ogromni iznosi koje Hrvatska gubi, tako da mi nije jasno zašto se netko ne uhvati u koštac s tim problemom.

Pa upozoravate li na taj problem i kakvo vam objašnjenje daju odgovorni?

- Gotovo svaki naš sastanak s Carinskom upravom na tu temu završava obrazloženjem kako nema dovoljno ljudi, odnosno inspektora. Poštujemo takvo opravdanje, ali kao menadžer ne mogu to razumjeti.

Kako ne možete to razumjeti?

- Kada se priča o radu na crno, sivoj zoni, barata se podacima da je oko 30 posto prometa neprijavljeno. Možete zamisliti koji je to novac koji država gubi. Kao poduzetnik ne mogu razumjeti zašto se država ne ponaša kao poduzetnik i ne zaposli veći broj inspektora, jer bi im se to višestruko isplatilo. Vjerujte mi, da netko od mene traži da naša tvrtka financira rad jednog inspektora, na to bismo pristali bez razmišljanja. Vjerujem da bi i ostale kolege to bile spremne napraviti, jer bi nam promet porastao barem deset posto, a s tim povećanjem bi nam se to isplatilo. Svi mi koji smo legalisti i uredno prijavljujemo promet i radnike. Sređivanjem tržišta legalisti i država bi dobro zaradili. Kao menadžer ne mogu razumjeti da država ne izračuna koliko gubi od rada na crno i da ne pojača nadzor. Ako je točan podatak da je neprijavljeno 30 posto prihoda, a to je tri milijarde kuna u turizmu, ne razumijem zašto je problem zaposliti dodatne inspektore za vrijeme sezone. Svjestan sam da to nije jednostavno, ali se ne mogu otet dojmu da se nitko ne želi uhvatiti u koštac s tim problemom.

Možda na to gledaju kao socijalnu kategoriju i održavaju socijalni mir?

- To je krivi pristup. Potpuno krivi pristup. Turizam nije nigdje u Hrvatskoj socijalna kategorija ili je to vrlo rijetko, a rad na crno je masovna pojava. Ne može me nitko uvjeriti da je vlasnik kuće koja ima pet apartmana socijalna kategorija. A vjerujte mi da svi oni koji imaju jedan apartman koji im služi za povećanje kućnog budžeta, oni koji su stvarno socijalna kategorija, plaćaju sve do zadnje kune. Ti ljudi koji imaju jako mala primanja sve legalno rade i prijavljuju goste. Ne prijavljuju ih oni koji su se opredijelili za rad na crno. Pa ne govorim ja tu samo o iznajmljivanju i bakama koje nude sobu uz cestu, nego o onima koji čitavu zimu ništa ne rade, a ljeti prodaju izlete, iznajmljuju apartmane, voze transfere. Tri mjeseca rade, a ostatak godine su prijavljeni na Zavodu na zapošljavanje. Da me se ne bi krivo razumjelo, osobno nemam ništa protiv konkurencije. Tržište je slobodno, svatko može otvoriti agenciju, te raditi legalno, prijaviti radnike, promet i platiti sva davanja državi. Država je barem u tom pogledu dala razne mogućnosti i danas se može osnovati tvrtku ili obrt poprilično jednostavno. Svima koji osnuju tvrtku, dobiju dozvolu za djelatnost putničkih agencija, osobno, kao i UHPA, stojim na raspolaganju za bilo kakvu pomoć.

U kojim segmentima ima najviše rada na crno?

- Svagdje, kod smještaja u apartmanima, kod organizacije izleta, kod vodiča, brodskih izleta, najma brodova, bicikala… Nedavno sam pročitao u jednim dnevnim novinama da su Dalmatinci otkrili način na koji mogu zarađivati više nego od najma apartmana. Čovjek s navedenim imenom i prezimenom kaže da zarađuje više od iznajmljivanja nekoliko bicikla svojim gostima nego od najma apartmana. I to se smatra normalnim i nitko na to ne reagira. Čak i novinar misli da je to dobro, inovativno. Znači, mi smo prihvatili rad na crno kao nešto normalno. Ali to nije normalno. Nije normalno da vlasnik apartmana objavljuje na portalu gdje oglašava apartman i cijenu transfera ako dođe po gosta u zračnu luku. Pohvalno je da vlasnici apartmana idu po svoje goste na zračnu luku, da ih dočekuju na brodu, ali ne i da tu uslugu tim istim gostima i naplaćuju. Kada naplate tu istu uslugu, to više nije gostoprimstvo, nego usluga koju nude gostu i koju rade na crno. Problem je što se nitko od njih, nažalost opravdano, ne boji da bi ga netko mogao zaustaviti i kazniti.

Agencije rade transfere. Što vi morate napraviti?

- Moramo imati licencu, moramo kupiti kombije, zaposliti vozača sa školom i kategorijom i plaćati PDV i razna davanja, a davanja u našoj državi, vjerujte, nisu baš mala.

Imate problema i oko transfera limuzinom?

- Prema postojećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu, uopće nije moguće legalno napraviti transfer VIP gosta limuzinom. Nemamo to predviđeno u Zakonu. Napravljen je propust koji će biti ispravljen novim Zakonom.

Osjećaju li se posljedice poskupljenje cestarina i povećanja stope PDV-a?

- Vrijeme će pokazati je li to bilo opravdano. Naši konkurenti imaju manju stopu PDV na ugostiteljske usluge. Osobno nisam protivnik povećanja cijena ili poreza. Postoje stručnjaci koji mogu procijeniti opravdanost nekog povećanja. Ako imamo prostora za povećanje, onda je to u redu. Očito je Vlada procijenila da ima prostora. Međutim, protiv sam i nikada neću podržati poskupljenja koja će se događati od danas do sutra.

Kako se povećanje stope PDV-a odrazilo na rad agencija?

- Povećanje PDV je kod agencija uzrokovalo određene gubitke. Agencije su cijene za 2017. godinu formirale sredinom 2016. godine i sklopile ugovore, a onda je stopa podignuta, i to ne malo. U poslovnom svijetu nakon slanja ponude i potpisivanja ugovora nije moguće mijenjati cijene. Doduše, neki naši partneri ugostitelji su nas razumjeli pa smo trošak povećanja PDV-a podijelili, a negdje su čak ugostitelji razumjeli i rekli da nam neće mijenjati cijene za ovu godinu. Što se tiče gostiju, oni će svakako platiti skuplju uslugu. Isto je i kod transfera, što se tiče cestarine. Morate znati da mi radimo s malim provizijama i da ta poskupljenja utječu na održivost poslovanja.

Je li istina da, recimo, Booking.com ne mora plaćati PDV na proviziju, nego to mora plaćati iznajmljivač? I kako ide naplata PDV-a u tom slučaju?

- Ne bih rekao da Booking.com ne plaća PDV. Booking. com je ugovorom koji sklapa s iznajmljivačima plaćanje PDV-a prebacio na iznajmljivače. Svaki iznajmljivač koji radi s Booking.comom mora plaćati PDV na proviziju.

I kako ide naplata?

- Na ovo pitanje bi odgovor trebala dati Porezna uprava, ali po našim informacijama s terena, PDV plaća jako mali broj iznajmljivača. To nema nikakve logike.

Kako komentirate dizanje cijena u ovoj godini?

- Ne može nacionalni park ili zračna luka podignuti cijenu ulaznica ili parkinga u veljači. Tko planira imati više cijene u idućoj godini, krajnje je vrijeme da to sada napravi, ali tek za iduću sezonu. Do 15. lipnja je krajnji rok. Nemojte to raditi kasnije, jer svi od toga trpimo štetu. Moramo se svi ponašati odgovornije i profesionalnije. Čak i država. Ovako su prebacili rizik na agencije, a to nije pošteno jer mi trpimo štetu.

Koliko UHPA ima članova?

- UHPA trenutačno ima 200-tinjak redovnih članova i više od 100 pridruženih članova. Pridruženi članovi su hoteli, rent a car-agencije, obrazovne institucije, ugostiteljski objekti i ostale tvrtke vezane uz turizam.

Imate čak tri člana u Vijeću HTZ-a. Je li to ipak previše?

- Da, imamo tri člana u Vijeću HTZ-a, iskreno ne vidim problem u tome. Članove Vijeća bira Sabor HTZ-a, dakle predstavnici turističkih destinacija, i vjerojatno smo mi prepoznati od naših kolega kao kvalitetni turistički djelatnici. U Turističkom vijeću pokušavamo raditi na dobrobit cijelog hrvatskog turizma i, naravno, za interes turističkih agencija. Moram istaknuti da imamo jako dobru suradnju s Hrvatskom turističkom zajednicom i Ministarstvom turizma. HTZ je za razvoj destinacijskih menadžment kompanija u prošloj godini odvojio 500.000 kuna, a ove je godine predvidio dva milijuna kuna. Dakle, prepoznao je taj naš projekt kao dobar. Ne samo za članove UHPA nego za sve turističke agencije.

Mogu li turističke agencije upravljati destinacijom?

- Destinacijom trebaju upravljati svi turistički djelatnici skupa s turističkim zajednicama. Zajedničkim radom sigurno možemo postići puno više i, naravno, upravljati destinacijom. Agencije postaju destinacijske menadžment kompanije koje rade na posebnim programima koji postaju dodatni motiv dolaska gostiju. S posebnim programima privlačimo goste kojima sunce i more nisu jedini motiv dolaska, ti gosti dolaze i izvan sezone, a to nam je svima u interesu.

Ipak, priznati ćete da je UHPA zadnjih godina stagnirala?! Bilo je i sukoba. Što novo donosite?

- Da, bilo je sukoba, što je rezultiralo izlaskom nekih članica iz UHPA. Mi sada krećemo s novim projektima kako bismo našim članicama, ali i svim agencijama olakšali poslovanje. Razvijamo sustav pogodnosti gdje članice dobivaju popuste na razne usluge i proizvode, tako da im se članstvo i financijski isplati. Imamo niz projekata u pripremi, ali nije još zrelo za javnost.

Jesu li riješeni sukobi?

- Ja sam član UHPA odavno, međutim moram priznati da nisam bio aktivan do prije dvije godine. U posljednje dvije godine dio je članstva izišao iz udruge nezadovoljan njezinim radom. Iz članstva je izišlo 30-ak agencija. Ipak, u istom periodu imali smo i određeni broj novih članova.

Mogu li se članice koje su izišle vratiti u članstvo?

- Apsolutno nemam protiv nikoga ništa. Mogu reći samo da su im vrata za članstvo otvorena i ne samo onima koje su napustile UHPA, nego svim ostalim agencijama. Ne moraju se svi u svemu slagati. Netko vidi korist od članstva, a netko ne. Tvrdim da svatko može imati korist od članstava u UHPA. I ja nisam koristio nikakve mogućnosti do trenutka kad sam postao aktivan. Jednostavno, članstvo se isplati samo kroz naš sustav pogodnosti.

Što biste savjetovali nekome tko namjerava otvoriti agenciju? Klasičnu ili specijaliziranu?

- Ovisi gdje će im biti sjedište, odnosno ured. Recimo, imati agenciju na Jadranu i raditi incoming ima određenu prednost. Agencije u Zagrebu i kontinentu imaju težu poziciju i moraju drugačije raditi, moraju imati tržišnu nišu. Ovisi u kojem smjeru se želite razvijati. Ipak, ako imate namjeru otvoriti malu agenciju, specijalizacija je nužna. Pogotovo u nekom manjem mjestu. Ako se želite baviti outgoingom, onda to podrazumijeva puno toga, ali sigurno su agencije iz Zagreba u prednosti.

Nedavno je ministar Cappelli rekao: tko hoće dobrog radnika, neka ga potraži u turističkoj agenciji. Slažete li se s njim?

- Ministar je i sam imao turističku agenciju i mislim da zna što govori. Jednostavno, radnik koji radi u turističkoj agenciji mora puno toga znati. Mora znati strani jezik, mora znati izdati račun, mora znati raditi u mjenjačnici, mora znati ispuniti ugovor, iznajmiti apartman, prodati izlet, mora znati odvesti gosta, promovirati destinaciju, mora poznavati tržište…

Kakva je sezona?

- Odlična je. Počela je ranije i trajat će duže, čemu i težimo. Već u svibnju je bilo dosta posla, a lipanj, srpanj, kolovoz i rujan su neupitni. Najveći problem nam je nedostatak kapaciteta u hotelima u srpnju i kolovozu. Čak su i apartmani u nekim mjestima već u dobroj mjeri popunjeni odnosno rezervirani. Sigurno će imati problema agencije koje nisu na vrijeme napravile zakupe. Sve ostalo od transfera, izleta i ostalih usluga koje agencije pružaju bit će u velikom porastu. Čak će profitirati i agencije koje rade outgoing jer će ljudi koji su zaradili u sezoni više putovati u inozemstvo. Bit će više prodaje u jesen, više city breakova, a da ne govorim da će biti bolja prodaj skijaških aranžmana.

Je li u Zadru oblikovan turistički proizvod?

- U Zadru je vidljiv napredak u oblikovanju turističkog proizvoda, ali, kao i u ostatku Hrvatske, ima još dosta prostora za poboljšanje.

Mijenjaju li se gosti? Traže li nešto više nego prije?

- Mijenjaju se navike putovanja, pa tako i gosti. Gosti u destinaciji ostaju kraće i žele vidjeti što više. Kako smo prije i rekli, jednostavno se moramo prilagođavati. Naša agencija ima ponudu od 60 različitih vrsta izleta koji su on line, te tako lako dostupni gostima. Što se tiče ponude izleta, mi ne zaostajemo ni za jednom destinacijom u svijetu.

Može li gastronomija biti motiv dolaska u Hrvatsku?

- Može, ali malo je naših ugostiteljskih objekata koji su motiv dolaska u destinaciju. Možda je to malo izraženiji trend u Istri, ali to još nije motiv dolaska. Na tome treba još puno raditi da bi to bio motiv dolaska. Meni je, recimo, motiv odlaska u Šibenik odlazak u restoran Pelegrini. Ima toga, ali ne još dovoljno. To će se svakako razvijati. Sigurno će i ulazak Michelinova vodiča u Hrvatsku tome pripomoći.

Kako posluje vaša agencija?

- Zadovoljan sam. Počeli smo 2002. godine i rastemo. Imamo 12 stalno zaposlenih radnika, a u sezoni nas je više od 20. Prošle godine uprihodili smo oko 12 milijuna kuna. Rasli smo 15 posto. Ove godine očekujemo sličnu stopu rasta. Bolje smo se i organizirali i uveli niz novina u naš rad. Ne čekamo da nam posao dođe, nego ga tražimo.

Kako vam ide ugostiteljstvo. Koliko imate objekata?

- Naša tvrtka ima devet ugostiteljskih objekata. Već sada bilježimo rast. Opredijelili smo se za kvalitetu. Naša tvrtka Cidaris, koja se bavi ugostiteljstvom, ima 70 stalno zaposlenih radnika, te u sezoni u radni odnos uzimamo i 50 sezonaca. Svake godine rastemo unatoč tome što je broj restorana u Zadru porastao za 50 posto unatrag nekoliko godina. Toliki porast nije pratio porast broja dolazaka. Znači da smo uspjeli. Na TripAdvisoru jedan nam je restoran dugo bio na prvom mjestu, a sada je na drugom, a drugi nam je na šestom.

Kako ste riješili problem radne snage?

- Povukli smo pametan potez koji nas je, doduše, dosta koštao. Dio sezonaca ostavili smo u stalnom radnom odnosu, a dio je počeo raditi dosta ranije. Veliki je problem s radnom snagom, i tu je potrebno hitno nešto napraviti. Već ove sezone kvaliteta usluge će sigurno pasti, zbog manjeg broja radnika.

Kako tumačite činjenicu daje 200.000 ljudi nezaposleno?

- Mislim da taj broj nije točan. Imam oglašeno radno mjesto za pomoćnog kuhara, gdje ne treba nikakvo iskustvo. Nitko mi se nije javio, a naša tvrtka slovi za poželjnog poslodavca. Očito na Zavodu ima dosta ljudi koji nisu u Hrvatskoj ili koji rade na crno.

Iz drugih medija

Najnovije