Požeški proizvođač namještaja, lijepljenih masivnih ploča, piljene građe, briketa i elemenata Spin Valis među najznačajnijim je domaćim tvrtkama iz drvnog sektora. Njezin predsjednik Uprave Zdravko Jelčić aktivan je u strukovnim udruženjima. Bio je dva mandata predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije pri HGK, član Gospodarsko-socijalnog vijeća, član je izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca. Uglavnom zahvalan sugovornik o problemima drvne industrije.
S Jelčićem smo razgovarali i o poslovanju Spin Valisa, novim projektima te o poziciji proizvođača namještaja u Hrvatskoj.
Kakvo je trenutačno stanje u drvnoj industriji?
- U drvnoj je industriji trenutačno povoljno stanje jer je pojačana potražnja. Iako još nemamo izračunate kumulativne završne račune, već možemo reći da je rast izvoza u prošloj godini bio sedam do osam posto veći u odnosu na godinu prije. Osim izvoza imamo i rast proizvodnje. Uglavnom, prema financijskim pokazateljima imamo izrazitu stabilnost i pozitivan trend. Pozitivan trend je uglavnom rezultat povećanje potražnje iz inozemstva, odnosno izvoza. Inače, izvoz u ukupnoj prodaji drvne industrije ima udjel negdje između 65 i 70 posto.
Koliki potencijal ima sektor drvne industrije?
- Kako nisam samo promatrač nego aktivni sudionik i dobar poznavatelj ovog sektora, mogu s punom odgovornošću reći da drvni sektor ima potencijal rasta izvoza sa sadašnje 1,2 milijarde eura, koliko je napravljeno u 2016. godini, na više od dvije milijarde eura izvoza. Samim tim imamo potencijal bitno većeg rasta proizvodnje, zapošljavanja... Pogotovo je veliko značenje drvnog sektora u tome što su najvažnije tvrtke smještene u ruralnim, odnosno manje razvijenim područjima.
Koje su prednosti odnosno gdje vidite toliki prostor za rast?
- Vidim u izvrsnoj domaćoj sirovini, u prvom redu u hrastu i bukvi. Prednost nam je u znanju domaćih stručnjaka i tradiciji te povoljnoj konjunkturi na europskom i globalnom tržištu, te već u velikom dijelu osvojenom inotržištu. Našu prednost pogotovo vidim u blizini velikog moćnog europskog tržišta, a na kojem smo tradicionalno dominantno prisutni. Sve to, naravno, treba pametno iskoristiti te puno investirati u nove tehnologije, u znanje, u nova tržišta, nove proizvode i dizajn…
Koja su ograničenja odnosno što nije dobro u drvnoj industriji?
- Makroekonomsko okruženje i monetarne politike ne idu na ruku drvnom sektoru. To je možda i najvažniji razlog zašto ovaj sektor ne može ostvariti rezultate koje bi objektivno mogao. Zato osobno podržavam mjere koje je donijelo Gospodarsko vijeće predsjednice Republike. Ne treba jednokratno devalvirati, nego treba postupno deprecirati kunu te usporedo provesti strukturne reforme. Tako bi se potaknuo značajniji rast izvoza, a mogu reći da bi se ujedno obeshrabrilo uvoznike i smanjio uvoz robe u Hrvatsku. Sadašnji visok tečaj kune pogoduje uvozu. Ipak, smatram da Vlada u ovom trenutku nema snage provesti te mjere. Naravno da smo sada svi mi taoci loših monetarnih politika posljednjih 20 godina i da trpimo posljedice takvih politika. Ako se hoćemo izdignuti izvan okvira, koji su rezultirali slabom industrijskom strukturom i lošom izvoznom strukturom, moramo promijeniti pristup. Sve srednjoeuropske zemlje imaju udjel izvoza industrije, robni izvoz iznad 35 posto BDP-a, a kod nas je on 15 posto. Osim toga, pokrivenost uvoza izvozom robe kod nas je ispod 60 posto. Monetarna vlast mora biti u funkciji rasta izvoza i zaposlenosti, a ne samo stabilnosti cijena i tečaja.
Postoje li drugi modeli pomoći izvoznicima?
- Osim deprecijacije kune, postoji niz mjera kojima se može kompenzirati gubitak na tečaju kod izvoznika počevši od niže kamate za izvoznika preko HBOR-a do niza drugih poticajnih i kompenzacijskih mjera koji se mogu odmah realizirati ako postoji politička volja, znanje i odgovornost u izvršnoj vlasti. Nitko od nas izvoznika nije za jednokratnu devalvaciju, ali se deprecijacija sigurno bezbolno može postupno napraviti u nekom dužem razdoblju. Na razne načine se može izvoznicima nadoknaditi gubitak na tečaju ili ga kompenzirati. To bi pametna država sigurno napravila.
Mislite li da bi se odnosom prema drvnoj industriji to moglo promijeniti?
- Smatram da je drvni sektor najpotentniji što se tiče izvoza. Osim kroz turizam, koji generira puno toga pozitivnog u Hrvatskoj nema zapošljavanja bez drvne industrije i drugih prerađivačkih industrija. Istina, imamo prevelik udjel turizma u BDP-u, što je rizično. Stabilnost rasta može dati samo proizvodnja okrenuta izvozu.
Koliko je monetarna politika utjecala na loše stanje u drvnoj industriji?
- Mi smo zbog takve politike devastirali prerađivačku industriju, tako i vrlo potentan sektor poput drvne industrije. Stoga najavljene reforme i ekonomske politike moraju biti brže i moraju se početi provoditi. Porezna reforma je dobra i ja je pozdravljam. Treba žurno pokrenuti i druge strukturne reforme, kako bi se podignula konkurentnost domaće proizvodnje. To su reforma pravosuđa, javne uprave, obrazovanja, mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava…
U koje sve zemlje Spin Valis izvozi?
- Izvozimo trenutačno u 30 zemalja. Najvećim dijelom se radi o tržištu EU: Njemačka, Nizozemska, Belgija, Francuska, Austrija, Italija… Dosta plasiramo i u skandinavske zemlje te u zemlje nastale raspadom bivše države.
Koliko je unutar sektora loša struktura? Ide li drvna industrija prema finalnoj proizvodnji, odnosno proizvodnji namještaja?
- Nažalost nije dobra struktura. Ne ide se i ne investira u smjeru finalizacije, odnosno proizvodnje proizvoda visoke dodane vrijednosti. Što se tiče drvne industrije, u Hrvatskoj rastu kapaciteti u primarnoj proizvodnji i u pilanskoj proizvodnji. Mene zabrinjava što nema značajnih investicija u pogone za finalnu proizvodnju, u prvom redu pogone za proizvodnju namještaja. Jedan od razlog zašto je to tako jest činjenica da su proizvođači finalnih proizvoda obeshrabreni time što su nam uvjeti poslovanja preskupi. Nas poslovno okruženje kakvo je u Hrvatskoj čini nekonkurentnima. Niti jedan ozbiljan inozemni investitor u ovom trenutku ne razmišlja o ulaganju u gradnju tvornice namještaja u Hrvatskoj.
Kako tumačite moguću investiciju Florian grupe u Vukovar?
- Florian grupa najavila je moguću investiciju u tvornicu parketa i peleta u Vukovaru, a ne u proizvodnju namještaja. Namještaj je sam vrh finalne proizvodnje i uz još neke proizvode spada u sedmi stupanj finalne proizvodnje. Doduše, parketi su isto finalni proizvod, ali ne najvišeg stupnja. Dakle, što se tiče sedmog stupnja finalizacije, nema najave nikakvih investicija u Hrvatskoj. Upravo investicije u sedmi stupanj finalne proizvodnje pridonose punoj i povećanoj zaposlenosti. Očito je, sudeći i po nezainteresiranosti inozemnih investitora za ulaganje u pogone za proizvodnju namještaja, da se ne radi o isplativoj proizvodnji. Teško će i domaći investitori zbog ovakva ozračja ulagati u taj oblik proizvodnje.
Koje opasnosti i rizike vidite za drvni sektor?
- Rizik je i opasno za Hrvatsku da pojedini investitori žele primarno doći do dugoročnih ugovora s Hrvatskim šumama na sirovinu, odnosno trupce, investirati u visokoučinkovitu tehnologiju, kapitalno veliku, ali koja treba malo radnika. Dakle, ostaje problem zapošljavanja u manje razvijenim područjima, a preko transfernih cijena investitor može lako ostvarene efekte poslovanja transferirati u porezno i poslovno bolje okruženje ili u matičnu državu.
Nedostaje dugoročna razvojna strategija Vlade RH da se svi resursi, pa tako komparativna prednost izvrsnog slavonskog hrasta i bukve, pretvore pametnim politikama u našu konkurentnu prednost sa svim benefitima rasta izvoza finalnih proizvoda, zapošljavanja i ukupnog blagostanja.
Ima li, onda, u takvoj situaciji dovoljno sirovine u Hrvatskoj?
- Da, mi imamo dosta i to vrlo kvalitetne sirovine. Sirovinski resurs, znanje i već osvojeno inotržište su naše prednosti koje nisu još dovoljno iskorištene. Proizvođači to ne mogu sami iskoristiti. Zato nam je neophodna pomoć. Ono što me doista žalosti je odugovlačenje s imenovanjem Uprave Hrvatskih šuma kao vlasnika najvećeg dijela šuma u Hrvatskoj. Bez stabilne Uprave Hrvatske šume rade smanjenim intenzitetom.
Kako, po vašem mišljenju, Hrvatske šume trebaju upravljati šumama?
- Državna tvrtka kojoj je povjereno upravljanje nacionalnim blagom, odnosno šumama, trebala bi odrediti prioritete. Šume su veliki nacionalni resurs. Njima treba upravljati tako da prioritet imaju proizvođači koji imaju finalnu proizvodnju, koji zapošljavaju veliki broj radnika, te oni proizvođači koji su uredni u poslovanju i legalisti su. Dakle, oni koji ne plaćaju svoje obveze i koji remete tržišnu utakmicu ne smiju biti izjednačeni s urednim poduzetnicima koji izrađuju proizvode s visokom dodanom vrijednosti. Moraju imati prednost oni koji imaju pozitivan učinak na zajednicu. Ta sirovina, po jasno definiranim kriterijima i transparentnim pravilima, treba se usmjeravati onamo gdje se proizvodi s najvišom dodanom vrijednošću.
Čega se pribojavate?
- U ovom trenutku snažan je pritisak velikih igrača iz inozemstva. Veliki inozemni trgovci, ali i proizvođači, ciljaju našu sirovinu. Pri tome ne stavljaju u prvi plan zaposlenost. Na taj bi način došlo do slabljenja domaćih proizvođača namještaja koji ionako u ovom trenutku nemaju poticajno poslovno okruženje. Proizvođači namještaja, nažalost, još uvijek nisu dovoljno prepoznati kao nositelji razvoja u RH. Zato postoji opasnost i pribojavam se da špekulanti na sirovini žele ostvariti brzu zaradu. Čak su i neke investicije predstavljene kao velika kapitalna ulaganja, ali imaju mali broj zaposlenika. Tu mislim na visokolinijske serijske proizvodne pogone gdje u fokusu nije zaposlenost i zapošljavanje.
Što je s europskim fondovima?
- Mi u Spin Valisu razočarani smo isto kao i mnogi gospodarstvenici zbog činjenice da je u pregovaračkom procesu pri ulasku u EU loše pregovarano tako da sve tvrtke koje imaju iznad 250 zaposlenika ne mogu računati na mnoga sredstva iz EU fondova. Tu su naši pregovarači zakazali. Ako se gleda samo kriterij broja zaposlenih, mnogi naši proizvođači su oštećeni. To se mora promijeniti jer se može ući u novi pregovarački proces s Europskom komisijom. Dakle, još se može ispraviti ta nelogičnost.
Dobro, a što je s drugim aktima poput industrijske strategije?
- Naravno da nam je neophodna i implementacija industrijske strategije u kojoj je drvni sektor prepoznat kao onaj koji može generirati rast. Prepoznati smo da možemo biti pokretač. Očekujemo od resornog ministarstva žurno donošenje Sektorske strategije te njezinu implementaciju. Isto tako, očekujemo donošenje Zakona o drvu i drvnim proizvodima te Operativnog programa koji će dati bolji okvir i smjer razvoja sektora.
Jeste li osnovali Centar kompetencija?
- Još nismo dobili potvrdu, ali ona bi trebala stići ovih dana. To znači da će Spin Valis biti nositelj Centra kompetencija u Požegi po modelu 2. Mi ćemo s našim partnerima, a radi se o tvrtkama poslovno vezanim uz Spin Valis i proizvodnju namještaja, te znanstvenim institucijama voditi Centar kompetencija. Radi se o investiciji vrijednoj oko 10 milijuna eura u trajanju pet godina. Konkretno, na bazi slavonskog hrasta radili bismo pozitivnu priču vezanu za ulaganje u dizajn, kolekciju namještaja, rebranding i u vlastite proizvode. Promijenili bismo smjer prodaje i distribucije, koja je do sada bila fokusirana na veće trgovce, velike importere, na manje specijalizirane salone. Dakle, s vlastitom dostavom svojih proizvoda, sa servisom i s komisionom prodajom.
Zašto mijenjate način distribucije?
- Niti jedan hrvatski proizvođač namještaja ne može konkurirati proizvođačima s Dalekog istoka niti proizvođačima s europskog istoka. Ne možemo se pozicionirati obujmom, nego dizajnom, kolekcijama, novim proizvodima, izvrsnošću. To znači da možemo opstati samo ako direktno uđemo u salone namještaja s proizvodima visoke dodane vrijednosti.
Imali ste investiciju u izgradnju kogeneracijskog postrojenja. Jeste li zadovoljni njegovim radom?
- Naše kogeneracijsko postrojenje radi besprijekorno. Kompletno postrojenje je počelo s radom početkom ljeta 2015. Spin Valis investirao je u njegovu izgradnju deset milijuna eura. Iako smo osam milijuna eura uzeli kredita, mogu reći da uredno servisiramo kreditne obveze. Radimo s punim kapacitetom i u slučaju proizvodnje električne energije, a i toplinske energije. Sada smo u samom vrhu što se tiče kvalitete i veličine sušarskih kapaciteta. Najbitnije je da smo osigurali kontinuiranu opskrbu toplinskom energijom iz kogeneracijskog postrojenja te podigli stupanj iskoristivost. Radi se o iskoristivosti unesenih kalorija drvnog ostatka u toplinsku i električnu energiju, a ako je ona iznad 50 posto, to znači da je neutralna za okoliš i može koristiti poticajnu cijenu električne energije. Imamo dovoljno energije za svoje sušarske kapacitete te za proizvodnju briketa, koju smo povećali. Tu se koristi velika količina energije. Zadovoljili smo svoje potrebe za toplinom, a električnu energiju smo plasirali u sustav HEP-a.
Jeste li ostvarili namjeru da energijom opskrbljujete kaznionicu, školu, vojarnu i druge javne ustanove u Požegi?
- Još razgovaramo o tome. To je, dakle, u fazi razgovora. Međutim, u posljednje vrijeme otvara se još jedna mogućnost. S jednim inozemnim partnerom razgovaramo o mogućnosti pokretanja proizvodnje paletiranog eko gnojiva. Taj projekt je u fazi elaboracije, ali je njegova realizacija izvjesna. Vrijednost te investicije iznosila bi oko osam milijuna eura. U takvoj proizvodnji potrebna je velika proizvodnja topline. Mi imamo mogućnost i proširenja kapaciteta kogeneracije, te ako realiziramo ovu investiciju, još uvijek uz povećanje kapaciteta možemo isporučivati toplinu i vanjskim potrošačima.
Kakve je poslovne rezultate ostvario Spin Valis?
- Spin Valis prošle je godine poslovao pozitivno. Sve tri naše tvrtke imale su pozitivan rezultat. Prošle godine uprihodili smo nešto manje nego godinu prije. Prošlogodišnji prihod tri tvrtke iz grupacije Spin Valisa iznosio je oko 150 milijuna kuna. Na razini godine imali smo dobit kao i prošle godine uz nešto manji prihod. Pad prihoda posljedica je dijelom pada konjunkture namještaja od bukve, zbog nekih naših organizacijskih preinaka, koje će u narednim godinama imati pozitivan efekt na poslovanje. Praktički s najvećim kapacitetom u Jugoistočnoj Europi u proizvodnji masivnih ploča, kao baznog dijela, uhodavali smo se početkom ove godine. Imali smo neke organizacijske preinake tako da nam nije bio cilj maksimalizacija prihoda, nego bolja organizacija posla i podizanje efikasnosti. Spin Valis zapošljava 485 radnika.
Kažete da uvodite neke promjene u prodajnim kanalima?
- Ove godine već radimo na promjeni smjera plasmana naših proizvoda direktno prema salonima namještaja. Radi se o našim proizvodima s našim dizajnom, odnosno pod našom robnom markom. U to ulažemo. Jasno da to zahtijeva i dosta energije, novca, vremena.
Niste stali s investicijama. U što trenutačno investirate?
- Trenutačno investiramo u novu parionu, kompletnu rekonstrukciju starijih sušara, odnosno njihovo podizanje na suvremeni standard. Ulažemo i u novu liniju za automatsko optimalno krojenje elemenata, zajedno s pratećom infrastrukturom. Sveukupne planirane investicije na razini Spin Valis Grupe iznose više od 15 milijuna eura.